Article_Top_970x250

´Grad je branilo 1800 ljudi, JNA je napadala s 30.000, ali srpske snage su napravile ključnu taktičku pogrešku...´

analiza povjesničara

´Grad je branilo 1800 ljudi, JNA je napadala s 30.000, ali srpske snage su napravile ključnu taktičku pogrešku...´

stu 17, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Jutarnji list

Ovih dana obilježava se još jedna godišnjica teške i tragične bitke za Vukovar. Grad koji je odolio napadima gotovo deseterostruko jačeg napadača doživio je sudbinu mnogih gradova koji su ostali zapisani u povijestima ratova i borbi za slobodu - Guernica, Sarajevo, Staljingrad, Srebrenica...

Opsada grada koji je trebao pasti za svega nekoliko sati borbi, izdržao je punih 87 dana, od čega 50 u potpunom okruženju. Svojom borbom okrenuo je tijek rata u Hrvatskoj, a umnogome promijenio i međunarodnu političku percepciju i položaj Hrvatske. Mladi hrvatski povjesničar Adrian Cvitković, koji je posvetio svoj rad upravo temi obrane Vukovara, govorio je za Jutarnji list.

Koliko je vukovarska epopeja važna za proučavanje? Što biste kao povjesničar posebno izdvojili?

- Smatram da je bitka za Vukovar veoma važna za proučavanje iz najmanje dva razloga. Prvi od njih je taj što se bitka odvila u prijelomnim trenucima obrane hrvatske države tj. u počecima Domovinskog rata. Drugi razlog je ranije spomenuta dugotrajna obrana grada, dugotrajna s obzirom na ogroman nesrazmjer snaga, posebice u artiljeriji i streljivu, zbog čega je vukovarska obrana fenomen, iznimka koja je u suprotnosti s taktičkim i strategijskim vojnim pravilima.

Kakav je bio odnos snaga tijekom borbe za Vukovar? Zašto mislite da su hrvatske snage uspjele odoljeti toliko nadmoćnijem neprijatelju?

- Početkom rujna obrana grada raspolagala je sa 400 ljudi. Do konca rujna, broj branitelja je narastao zbog dolaska dragovoljaca u grad, no može se reći da niti u jednom trenutku pod oružjem nije bilo više od 1800 ljudi. S druge strane, u napadima na grad, konstantno je bilo angažirano više od 30.000 pripadnika JNA i paravojnih postrojbi. Uspjesi obrane mogu se pripisati hrabrosti i spremnosti na žrtvu, ali i taktičkoj mudrosti hrvatskih branitelja i lošoj taktici bivše JNA koja je krenula frontalno u napad na grad te se oslanjala na stroga vojnička pravila, a koja su se u Vukovaru mogla primijeniti u maloj mjeri.

Koliko je ta bitka važna s aspekta ne samo vojnog, nego i političkog značaja?

- Vukovarska bitka važna je zbog koncentracije snaga na uskom području oko grada koje su prvobitno trebale staviti Vukovar u okruženje i produžiti prema Zagrebu i Varaždinu s ciljem slamanja hrvatske države, no promjenom plana, zbog nezadovoljavajuće mobilizacije, kako se navodi u izvorima JNA, usredotočile su se na što brže osvajanje Vukovara. U svakom slučaju, tromjesečna obrana dala je dragocjeno vrijeme ostatku Hrvatske da se naoruža i konsolidira obranu te zaustavi nadiranje neprijatelja na ostalim bojišnicama. Bitka za Vukovar je svakako jedna od ključnih bitaka s početka Domovinskog rata koja je usporila prodiranje neprijateljskih snaga u dubinu RH, a Vukovar je svojom žrtvom pridonio ubrzanju procesa priznanja Hrvatske.

 Zašto nije bilo uspjeha u pokušajima proboja opsade?

- Uspjeha u probojima nije bilo zbog nedovoljne bojne moći hrvatskih snaga, netočnih procjena jačine neprijatelja te nedovoljne koordinacija snaga koje su sudjelovale u pokušajima proboja.

Što je po vama najbitnije istaknuti i što vas je “fasciniralo” dok ste proučavali bitku?

- Smatram da je važno istaknuti uvjete života tijekom okruženja, hrabrost ljudi koji su branili grad i njihovu veličinu u očima stanovnika koji su ostali u gradu. Naravno, i svih ostalih koji su strepjeli za sudbinu Hrvatske. Osjećaj ponosa pomiješan sa strahom kod branitelja i civila, volja za otporom bez obzira na neizvjesnu sudbinu.

Je li to presudna bitka koja je riješila daljnju “sudbinu” rata i njegov ishod?

- Smatram da je jako važna zbog stjecanja dragocjenog vremena, ali držim kako sama bitka nije riješila “sudbinu” rata i njegov ishod jer je vojni vrh tadašnje JNA već u ranu jesen zaključio kako ne mogu u potpunosti poraziti Hrvatsku vojsku.

Ima mnogih koji smatraju da se, prilikom proučavanja ratnog Vukovara, treba posvetiti i onome što se zbivalo godinu dana prije, odnosno od izbora 1990.?

- Kada se govori o Vukovaru, nužno je pratiti događanja koje su se zbila puno ranije, počevši od pada Berlinskog zida, procesa demokratizacije... Vukovar nije bio izolirani slučaj već su se intenzivno pratila događanja u ostatku Hrvatske, no kad je riječ o događajima u Vukovaru u ljeto 1991., oni su presudno uvjetovani ubojstvom 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu.

Kako vi, i kao povjesničar i kao mladi čovjek gledate na “položaj” te politizaciju Domovinskog rata?

- Domovinski rat je u temelju mlade hrvatske države. On je predmet proučavanja na domaćim i inozemnim vojnim institucijama što o samom Domovinskom ratu govori dovoljno. Smatram da ne treba politizirati vukovarsku bitku niti Domovinski rat u cijelosti i ne koristiti ih za ostvarivanje raznoraznih političkih ciljeva.

Koliko je, po vama, danas značaj Vukovara te kako gledate na politička prepucavanja koja ionako od hrvatske povijesti rade dnevnopolitičku “atrakciju”?

- Značaj Vukovara kao simbola zajedništva, ali i žrtve hrvatskog naroda u borbi za samostalnost nemjerljivi su. Politička prepucavanja o temama iz hrvatske povijesti ne smatram potrebnim komentirati, jer je u njima malo historiografske vrijednosti. Kad govorim o značaju Vukovara, nezaobilaznom smatram poruku Siniše Glavaševića iz njegove “Priče o gradu” - kako “moramo ponovno graditi svoju prošlost, zatim svoju sadašnjost, a ako nam ostane snage, moramo uložiti u budućnost”. Promatrajući prošlost, uočavajući pozitivne primjere iz prošlosti, a obrana Vukovara jedan je od takvih pozitivnih primjera iz hrvatske povijesti, nalazim snagu za ulaganje u sadašnjost i poticaj za budućnost.

Dnenvik.ba

Article_Bottom_970x250