Austro-Ugarska je mjesec dana poslije, 28. srpnja, objavila rat Kraljevini Srbiji koji je poprimio svjetske razmjere. Bosna i Hercegovina je tada bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije.
Građani su razdragano pozdravljali kolonu crnih sjajnih automobila iz kojih su im mahali Franz i Sofija dok su se vozili prema Vijećnici, gdje su se trebali sresti s gradonačelnikom Fehimom Čurčićem.
Nedeljko Čabrinović je bacio bombu na povorku, ali je ona pala na sljedeći automobil u koloni. Međutim, na povratku iz Vijećnice on i njegova supruga, vojvotkinja Honeberg, likvidirani su hicima drugog atentatora Gavrila Principa.
Atentatori Nedeljko Čabrinović i Gavrilo Princip bili su austrougarski državljani srpske narodnosti, nacionalisti i pripadnici udruge "Mlada Bosna", čiji je osnovni cilj bio pripajanje Bosne i Hercegovine Kraljevini Srbiji.
Iz mase se izdvojio Gavrilo Princip, koji je zapucao prema automobilu. Prvi metak bio je koban za Franza, drugi za njegovu trudnu suprugu Sofiju, koja je slučajno nastradala, jer je plan bio ubiti generala Oskara Potioreka.
Bečka vlada je u srpnju 1914. godine znala samo to da su atentatori nabavili oružje u Beogradu i da im je pogranična straža pomogla pri prijelazu granice. Svi atentatori su uhvaćeni i suđeno im je u periodu od 12. do 28. listopada 1914. godine.
Tek nakon rata otkrivena je uloga organizacije "Crna ruka" i njegovog vođe, pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa, šefa obavještajne službe glavnog stožera, ali i protivnika tadašnje srbijanske vlade.
Posljedice rata bile su više od 40 milijuna žrtava.
Dnevnik.ba