Article_Top_970x250

FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću

SREDIŠNJA BOSNA

FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću

svibnja 15, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Na koti Galica na Vlašiću danas je obilježena 26. obljetnica stradanja četrnaestorice pripadnika Travničke brigade HVO-a koje su 15. svibnja 1992. zarobile i svirepo likvidirale srpske paravojne snage. Zločin nad zarobljenim pripadnicima HVO-a prvi je masovni zločin koje su počinile srpske paravojne snage nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.

Na platou Galica na Vlašiću danas je obilježena 26. obljetnica stradanja 14 hrvatskih branitelja, pripadnika Travničke brigade HVO-a koje su 15. 5. 1992. svirepo likvidirale srpske paravojne snage i tzv. JNA. 

Tim je povodom služena sveta misa za poginule kod spomen obilježja na Galici na Vlašiću i položeni su vijenci u čast poginulim hrvatskim braniteljima.

Zločin nad 14 pripadnika HVO-a Travničke brigade prvi je masovni zločin kojeg su srpske paravojne snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. 

Na nadmorskoj visini od 1 460 metara na Galici srpske su paravojne snage 15. svibnja 1992.  zarobile, mučile i okrutno likvidirane četrnaestoricu pripadnika Travničke brigade HVO-a: Luku, Matu i Slavka Babića, Slavka Didaka, Zorana Domića, Stipu Jerkića, Pericu Lukića, Tadiju Marjanovića, Ivu Martinovića, Žarka Meljančića, Slavka Pendeša, Dragana i Mirka Rimca i Ivu Stojaka. 

Nakon što su ubijeni i bačeni u jamu, tijela 14 pripadnika Travničke brigade HVO-a ostala su u jami još sedam dana, a srpske su paravojne snage u jamu bacile još dvije ručne bombe. Identifikacija i vanjski pregled tijela ubijenih pripadnika HVO-a proveden je 23. svibnja 1993. godine u mrtvačnici gradskog groblja u Travniku.

 Nakon pojedinačnog pregleda svakog tijela i konstatiranja uzroka smrti dr. Faruk Turkić (patolog) je donio i Opći zaključak: 

„..Kod svih poginulih su nađene ustrijelnine iz vatrenog oruđa pretežno u predio grudnog koša, vrata, neki u predio glave. Kod 11 leševa su nađeni opsežni prijelomi kostiju krova lubanje i kostiju lica. Ove povrede su nastale udarom tvrdim predmetom u predio glave i to s više snažnih zamaha. Ove povrede su nastale nakon povređivanja iz vatrenog oruđa čime je izazvano teško stanje zbog povreda grudnih organa i besvjesno stanje, a nakon toga dovršavanje agonalnog stanja udarima tupim predmetom. Leš identificiran kao Slavko Didak je zadobio smrtne povrede iz vatrenog oruđa i nakon toga je došlo do karbonifikacije zbog djelovanja plamena. Leš identificiran kao Tadija Marjanović je zadobio povrede iz vatrenog oruđa ispod lijevog oka, a nakon toga je s više udara tupim predmetom sa rubom došlo do prijeloma vratne kičme. Smrt kod svih je nasilna i na osnovu slučaja ubilačka“, navedeno je. 

Nakon zločina nad zarobljenim pripadnicima Travničke brigade HVO-a, srpske su paravojne snage napale i okupirale devet hrvatskih sela na području općine Travnik, a stanovništvo, gotovo 5 tisuća Hrvata, protjerali. Uništene su i rimokatoličke crkve: sv. Ane u Potkraju, sv. Ilije u Korićanima i sv. Josipa u Turbetu. 

Inače, u travnju 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA počeli su napade na civilno pučanstvo Općine Travnik, ali i na prostore Središnje e Bosne. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene linije na padinama planine Vlašić u dužini od 60 kilometara. Dan prije zločina na Galici, 14. svibnja 1992. godine HVO je ovladao strateški izuzetnom važnom Galicom, kotom s koje se kontrolirala cijela Lašvanska dolina, ali i šire.  Iako su vojni i politički čelnici HVO-a  u Središnjoj Bosni ranije pozvali tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže, do toga nije došlo i  bila je to prva izdaja snaga tzv. Armije BiH u Središnjoj Bosni.  

Srpske su paravojne snage nakon zauzimanja Galice i prostora Vlašića granatirale Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove Zenice tijekom 1993., a za što su kasnije čelnici bošnjačko-muslimanske vojske optužili HVO. 

Zborno područje HVO-a Vitez  je proljeće 1992. godine oslobodio vojarne u Travniku, Busovači, Novom Travniku, Kiseljaku i Vitezu. Vojarne su  oslobođene bez borbi, a samo je skladište oružja u Slimenima kod Travnika zauzeto u oružanoj akciji. U tim su sukobima smrtno stradali Ilija Petrović i Josip Kurevija, pripadnici HVO-a Vitez. Za odmazdu tzv. JNA  iz zrakoplova raketira Busovaču pri čemu su tri civila poginula a 10 civila i vojnika HVO-a ranjeno.  Prilikom oslobađanja tvornice oružja Bratstvo u Novom Travniku koju je HVO oslobodio bez pomoći tzv. Armije BiH došlo je do sukoba u lipnju 1992. godine između HVO-a i tzv. Armije BiH jer su bošnjačko-muslimanski vojnici smatrali da im dio oružja pripada.  

Središnja Bosna ulazila je i u zonu srpskih teritorijalnih pretenzija i to prema planu Krajina-92 Banjalučkog korpusa JNA čiji su ciljevi bili Jajce, Bugojno, Travnik i Kotor Varoš te Usora i Žepče radi spajanja Teslića i uporišta na Ozrenu. Hrvatske snage u Središnjoj Bosni odigrale su ključnu ulogu, u ranoj, ali najosjetljivijoj fazi rata kada su zaustavile srpske paravojne snage na Komaru, Mravinjcu i Vlašiću i to  u vremenu kada je muslimansko Sarajevo pokušavalo mimo Hrvata dogovoriti aranžman s tzv. JNA i pretvoriti je u nekakvu vojsku BiH.  

Vijence su položili članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Općine Travnik i Županije Središnja Bosna i pripadnici Oružanih snaga BiH na čelu s pukovnikom Josipom Sliškovićem. Poginulim hrvatskim braniteljima počast su odali i politički predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 Općine Travnik i  Županije Središnja Bosna, a svetu misu je služio fra Davor Petrović, vikar franjevačkog samostana sv. Franje Asiškog Guča Gora.   

U programu obilježavanja 26. obljetnice stradanja hrvatskih branitelja na Galici Planinarsko društvo „Paklarske stijene“ organiziralo je i pješačenje Paklarevo-Galica.  

Zločin nad zarobljenim pripadnicima HVO-a na Galici još uvijek nije procesuiran pred bh. pravosuđem.  

Dnevnik.ba