Gostujući u Temi TV1 zajedno s dužnosnikom HDZ-a BiH Barišom Čolakom, Džaferović je najprije odbijao odgovoriti na pitanje kakav je to prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji će predložiti SDA, a onda, stjeran u kut, rekao je kako "SDA ima definirano rješenje".
"Kako bi se vršila reforma izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH, mora se promijeniti Ustav BiH i brisati etničke odrednice", izjavio je Džaferović.
Rekao je i kako će SDA sa svojim prijedlogom izaći tek onda kad kroz proceduru prođe prijedlog hrvatskih stranaka.
Brisanje naroda iz Ustava
"Kada se okonča prijedlog Hrvata, mi idemo sa svojim prijedlogom Izbornoga zakona. Suština prijedloga SDA je da se umjesto odredbe koju briše Ustavni sud (iz Izbornoga zakona BiH) jednostavno prepiše odredba iz Ustava FBiH. Iz svake županije imenovao bi se izaslanik u Dom naroda FBiH ako je izabran. To Ustavni sud nije osporio. Distribucija mandata po županijama vršit će se prema popisu iz 1991. godine", rekao je Džaferović.
Ovime SDA želi zadržati mogućnost da se bošnjačkim glasovima mogu birati hrvatski politički predstavnici, posebno u Dom naroda FBiH.
"SDA je oduvijek zagovarala da treba provesti presude suda u Strassbourgu i brisati etničke odrednice iz Ustava BiH. (...) HDZ BiH je odlučila da ide na izmjene Izbornoga zakona bez izmjena Ustava BiH i brisanja etničkih odrednica iz Ustava BiH", izjavio je Džaferović.
Dodao je i kako SDA nikada neće istaknuti kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, kako to čine stranke bošnjačke tzv. ljevice.
Također, hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona pokušao je diskredititirati klasičnom zamjenom teza. Naime, osporavao ga je tako što je tvrdio da u domove naroda neće moći biti izabrani Hrvati iz Sarajeva. Pri tom je prešutio činjenicu da su Bošnjaci protjerali Hrvate iz Sarajeva i svih drugih sredina koje je tijekom rata kontrolirala tzv. ARBiH i da ih tamo danas jednostavno nema dovoljno da sami izaberu svoga predstavnika. Džaferović ovdje zapravo žali zbog činjenice da Bošnjaci više ne bi mogli birati "svoje Hrvate", kao što to danas rade i sa Srbima u FBiH i sa tzv. Ostalima.
Legitimno predstavljanje
S druge, pak, strane, Čolak je istaknuo kako odluke Europskog suda ne traže brisanje etničkih odrednica, kako tvrdi Džaferović, već da se treba omogućiti kandidiranje svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
"Tvrditi da je naš prijedlog diskriminatoran, nije rauzmno. Ustavni sud je odlučivao o tom i rekao kako naš prijedlog nikog ne vrijeđa i kako je usklađen s Ustavom. Ustavno sud je rekao da Dom naroda nije Dom županija već Dom konstitutivnih naroda", pojasnio je Čolak.
Rekao je i kako se do sada više Hrvata biralo na prostorima gdje su Bošnjaci većina, nego gdje je većina Hrvata.
"Normalno je onda da je Ustavni sud rekao da se moraju birati legitimni politički predstavnici. To je opći princip demokracije. Zastupanje mora biti utemeljeno na legitimnom izboru od onih čije interese se zastupa. Rješenja postoje ako se do njih želi doći, ali ja ovdje vidim nastojanje da se zadrži status quo. Ustavni sud je jasno rekao da se drugima ne smije birati predstavnike", izjavio je Čolak.
"Mi smo spremni prihvatiti svako rješenje koje osigurava legitimiman izbor. Ne možemo prihvatiti da nam drugi narod bira političke predstavnike, to više nije prihvatljivo. Takvo nešto ne smijemo dopustiti", izjavio je Čolak.
Tko izlazi na izbore?
Džaferović je odgovorio kako "ne razumijevamo stvari na isti način".
"Konstitutivni narodi ne izlaze na izbore, nego izlaze građani. Ukoliko se žele birači i građani podijeliti u konstitutivne narode, to ruši temelje BiH", rekao je Džaferović.
Dodao je kako prijedlog HDZ-a za Mostar također nije prihvatljiv Boošnjacima.
"Mostar je grad u kojem se mora poštovati ono što je dogovoreno u Daytonu, a što u osnovi znači da svi moraju biti ravnopravni i da Mostar mora biti jedinstven grad", rekao dužnosnik SDA, iako je upravo njegova stranka predlagala da se Mostar podijeli na više općina.
Čolak je, pak, istaknuo kako nije vidio dobru volju SDA da se dođe do rješenja u Mostaru, podsjetivši kako u Mostaru postoji niz mehanizama zaštite političkih prava konstitutivnih naroda, poput maksimalnih i minimalnih kvota vijećnika konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću ili mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Dnevnik.ba