Article_Top_970x250

Deset razloga zašto se u Beču najbolje živi

pregršt prednosti i pogodnosti

Deset razloga zašto se u Beču najbolje živi

velj 12, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Fena

Beč je u rujnu 2019. godine drugi put izabran za najbolji grad za život na listi renomiranog britanskog časopisa "The Economist". A već desetu godinu je zaredom na vrhu ljestvice po kvaliteti života koju objavljuje globalna konzultantska kompanija Mercer.

Iz Eurocomm-PR naveli su 10 glavnih razloga zašto se u austrijskoj metropoli kvalitetno živi.

Građane širom Beča prevozi 129 autobusa, 28 tramvajskih i pet metro linija. Javni gradski prijevoz je brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv, a dnevno prelazi rutu od ukupno 1.150 kilometara. Putnici se voze prijevozom do najudaljenijih dijelova Beča i to po vrlo niskoj cijeni: godišnja karta iznosi samo jedan euro po danu. Noćni autobusi preuzimaju prijevoz putnika poslije ponoći, a petkom i vikendom razvezu "noćne ptice" manje-više do kućnog praga.

Najbolje piće u Beču (osim bečkog vina) dolazi direktno iz slavine: svježa planinska voda. Dva cjevovoda s Alpa - iz Donje Austrije i Štajerske - svakog dana opskrbljuju grad s 400 tisuća metara kubičnih svježe vode - što je dovoljno da se napuni 2,5 milijuna kada. Probajte vodu za piće u Beču na nekoj od tisuću javnih slavina. Beč je ujedno prvi grad na svijetu koji je svoju zalihu vode zaštitio ustavom.  

Beč spada u jedan od najzelenijih većih gradova s više  53 posto zelenih površina. U gradu se vodi računa o 990 parkova, odnosno 480.000 stabala. Parkovi uz ulicu Ringstrasse ili park Prater nude mogućnost da u samom centru grada uživate u zelenilu. Pored bečke šume na obodima tu je i značajan dio nacionalnog parka Lobau. Lobau spada u jednu od posljednjih očuvanih srednjoevropskih močvara koja je ujedno stanište mnogobrojnih biljnih i životnjskih vrsta.

Bečka šuma je raj za šetače i bicikliste s ukupno 11 obilježenih staza unutar gradske zone. Na brdu Kahlenberg nalazi se avanturistički park, kao i 3D park za ljubitelje streljaštva. Bečki bazeni i Dunav nude mogućnosti za kupanje na više lokacija. Na Dunavskom otoku ili kod Pratera možete ići na klizanje ili trčanje, a na starom Dunavu na veslanje.

Beč ima vrlo razvijen poljoprivredni sektor: trećina zelene površine i 15 posto ukupne gradske površine se ustupa uzgoju. Oko 645 bašti, vinograda, polja i voćnjaka opskrbljuju grad voćem, povrćem, žitaricama i vinom. Beč ima više krastavaca nego bilo koja druga regija u Austriji - čak 28.700 tona godišnje - što ga čini glavnim gradom krastavaca.

Bečka kuhinja je jedina na svijetu koja nosi ime po nekom gradu. Ali u tom gradu dijeta se lako ne drži. U Beču ima nekoliko restorana nagrađenih Michelin zvjezdicama koji spremaju jela po razumnim cijenama – u gradskom parku restoran "Steirereck", restoran "Amador" i restoran "Konstantin Filippou". Pored velikog broja restorana, pubova i gostionica, u Beču ima i mnogo tradicionalnih mjesta kao što je "Café Landtmann" iz 1873. godine ili restoran "Zum Figlmüller" koji je dulje od 110 godina poznat kao "dom bečke šnicle".

Gradska čistoća u Beču uživa kultni status. Radnici u narančastim uniformama se brinu ne samo o smeću i reciklaži, već i o uklanjanju snijega s ulica i biciklističkih staza. Vozila gradske čistoće godišnje pređu 120 tisuća ruta - odnosno 9 milijuna kilometara - što je ekvivalentno putovanju na Mjesec svakih 14 dana.

Oko 200 tisuća studenata pohađa 20 različitih sveučilišta što Beč čini najvećim studentskim gradom na njemačkom govornom području. Beč se ponosi kvalitetom svojih univerziteta - bečka Glabena akademija spada u najbolje na svijetu.

Beč spada u najpopularniji konferencijski centar svijeta i raspolaže kompletnom infrastrukturom za ovakve događaje: odličnim lokacijama - od modernih zgrada do baroknih zdanja, dobrim prijevozom i visokim stupnjem sigurnosti za posjetitelje iz cijeloga svijeta. Godišnje se u Beču održi oko 4.500 konferencija. Austrijska metropola je dom mnogih institucija, međunarodnih organizacija i naravno Ujedinjenih naroda.

Bečki muzeji ističu se najvećim kolekcijama Gustava Klimta, Egona Schielea i Bruegela. U Beču postoji 100 muzeja, 250 galerija suvremene umjetnosti, više od 15 tisućakoncerata godišnje, 80 festivala, 10 tisuća sjedišta u koncertnim salama, tri operske kuće, 120 bina, 28 palača i 163 gradske građevine, priopćeno je iz Eurocomm-PR.

Dnevnik.ba