U Križančevom selu nadomak Viteza sinoć su upaljenje svijeće u čast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima ubijenim u napadu snaga Armije RBiH na to mjesto 22. prosinca 1993. godine.
Danas će biti prigodno obilježena 26. obljetnica zločina nad Hrvatima u Križančevom selu. Sveta misa zadušnica služit će se u crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici s početkom u 11:00 sati, a u 12:15 sati kolona sjećanja krenut će prema Spomen-obilježju u Križančevom selu gdje će sudionici položiti vijence i upaliti svijeće.
HPD Vitez ove godine u znak sjećanja na žrtve zločina u Križančevom selu organizira kolonu sjećanja. Okupljanje je u 6:00 sati pred crkvom sv. Duha u Novoj Biloj.
"Nakon blagoslova župnika župe Nova Bila, fra Slavka Petrušića, kolona kreće dionicom Nova Bila – Bikići – Spomen obilježje Jardol – Spomen obilježje Krčevine – Dubravica – Križančevo selo. Planirani dolazak u Dubravicu je u 11 sati, sudjelovanje na svetoj misi, a potom i u koloni, koja će krenuti prema Spomen obilježju", priopćeno je iz HPD-a Vitez.
Program će biti nastavljen komemoracijom u 14 sati u Osnovnoj školi "Dubravica" u Dubravici.
Podsjetimo, prošle je godine podignuta optužnica Tužiteljstva BiH protiv osmorice pripadnika Armije RBiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu devedesetih.
Sud BiH potvrdio je optužnicu proti Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaz Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.
Osumnjičeni su za vrijeme hrvatskog-bošnjačkog rata kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata, navodi državno odvjetništvo.
Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti počinjen na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.
Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva BiH.
Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u Središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena. Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim tribunalom.
Po podacima hrvatske strane, u Križančevu Selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika.
R.I. / Dnevnik.ba