Molitveni program u Drvaru, u privremenom župnom bogoslužnom prostoru, započet će u 10 sati pobožnošću križnog puta mučenika kojeg će predvoditi banjolučki župnik, vlč. Žarko Vladislav Ošap, prenosi Fena.
U 11 sati je sveta misa koju će predvoditi apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, u zajedništvu s banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom i ostalim svećenicima, uz pratnju zbora časnih sestara Služavki Malog Isusa Splitske provincije.
Nakon svete mise održat će se molitva za pokojne i polaganje vijenaca pred spomen-križem poginulim hrvatskim braniteljima kojeg su nedavno obnovili članovi drvarske podružnice Udruge branitelja HVO-a uz pomoć braniteljske udruge iz Livna.
Potom će se svi uputiti na lokaciju gdje je Župa Drvar, uz pomoć brojnih dobročinitelja, prošle godine kupila zemljište s pratećim objektom, gdje će biti blagoslov zemljišta za budući župni pastoralni centar, priopćili su u petak iz Župe Drvar.
Podsjećaju kako se ovaj spomen-dan obilježava od 2001. kada je nosio naziv "Dan drvarskih mučenika" - u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji 27. srpnja 1941. ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika.
Odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, 2008. godine komemoracija mijenja ime i tako postaje biskupijska komemoracija
Iz Župe Drvar podsjećaju kako su 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli iz vlaka drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom njegovih vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču.
"Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja Drugog svjetskog rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi Hrvati katolici, katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949., a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno novim vlasnicima, dok je katoličko groblje preorano 60-tih godina prošlog stoljeća za potrebe drvarske Celuloze", navodi se u priopćenju.
Dodaje se da su komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata drvarsku gruntovnicu uništile ili sakrile kako bi se prikrio dokaz vlasništva zemlje u Drvaru brojnih katoličkih obitelji koje su do rata tamo živjele.
Istoga dana kada je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici i u susjednoj Lici izvršili su zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.
"U sljedećih desetak dana isti scenarij ponovio se u Bosanskom Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika. Trojica župnika prvomučenika (Waldemar, Juraj i Krešimir) stali su tako na čelo nepregledne kolone od preko 600 svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca koji su mučenički ubijeni ili nastradali u godinama Drugog svjetskog rata i poraća na području bivše Jugoslavije", navode u priopćenju iz Župe Drvar.
Nakon svih tih zločina, dodaje se, Katolička Crkva i hrvatski narod praktički su iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina i Gospića, i od Livna do Bihaća.
"U bivšoj Jugoslaviji 27. srpnja slavio se kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak. U Drvaru je prošle godine taj dan proglašen za Dan Općine", dodaje se u priopćenju.
Dnevnik.ba