Očekivano, dominiraju pitanja kojima se pokušavaju diskreditirati hrvatski član Predsjedništva, ili ga barem „spustiti“ na razinu Bakira Izetbegovića.
Tako su se i ove godine ponavljala slična pitanja kao i prethodnih godina, od njegovog komentara tuđih ratohuškačkih izjava, slavljenja dana neovisnosti BiH, zastave hrvatskog naroda u kabinetu Predsjedništva, njegove ratne uloge u Sokolu, koliko je novca potrošio na put u Australiju i slične esencijalne teme.
Ipak, Čović je i ovaj put uspio nametnuti važnije teme poput pristupa EU, ispunjavanja upitnika i naravno – Izbornog zakona.
Čović je izrazio optimizam da će se upitnik ispuniti do zadanog roka. Optimizam dobro dođe, iako je malo tko u dvorani povjerovao u datum 12. prosinac.
Komentirajući prijedlog SDP-a i fantomski prijedlog SDA, Čović je naglasio da je u ovom trenutku u parlamentarnoj proceduri samo prijedlog HNS-a. S obzirom na najave SDA da neće podržati prijedlog, Dragan Čović po ovom pitanju nije gajio optimizam.
Ono što je znakovito jeste zakazani sastanak u OHR-u 08. prosinca za koji Čović kaže da je posvećen funkcioniranju vlasti i – izbornom zakonu.
Ocjenjujući generalne odnose u Bosni i Hercegovini, Čović je kao prekretnicu naznačio 2001. kada se hrvatski narod prvi put suočio s pokušajem potpune političke eliminacije. Iako tada nije uspio, on smatra da pokušaji traju do danas. Usput je napomenuo da politika "građanske BiH" nikada neće biti prihvatljiva hrvatskom narodu.
Dnevnik.ba