Article_Top_970x250

Čak 1,5 milijuna vjernika prošle godine se pričestilo u Međugorju

Marijansko svetište

Čak 1,5 milijuna vjernika prošle godine se pričestilo u Međugorju

lip 23, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Vatikan je poslao poljskog biskupa Hosera još u veljači 2017. da bude posebni izaslanik Svete Stolice za Međugorje.

U posljednjih 37 godina, koliko je prošlo od ukazanja Gospe, to marijansko svetište, prema procjenama, posjetilo je više od 30 milijuna ljudi iz cijelog svijeta. Papa je prije 20-ak dana imenovao nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. Svrha njegova poslanja je, poručila je Sveta Stolica, “osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost”. Iz Vatikana su poručili da se radi o isključivo pastoralnoj službi.

Vatikan je poslao poljskog biskupa Hosera još u veljači 2017. da bude posebni izaslanik Svete Stolice za Međugorje, piše 24sata.hr.

- Međugorje je proročko i karizmatsko mjesto molitve za mir u svijetu - rekao je nedavno poljski biskup Hoser.

Osim vjerske, ima turističku, odnosno poslovnu stranu. Dr. sc. Vencel Čuljak, autor doktorske disertacije “Fenomen Međugorje kao svjetski brend i top destinacija vjerskog turizma”, smatra da je procjena nadbiskupa Hosera o 2,5 milijuna hodočasnika godišnje u Međugorju netočna.

- Hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze u Međugorje. Svake godine oko 2,5 milijuna ljudi. Moj zadatak je pomoći lokalnim svećenicima u svim poboljšanjima i promjenama koje će pomoći hodočasnicima - izjavio je biskup Hoser.

Čuljak procjenjuje da u Međugorje prosječno dolazi oko 600.000 hodočasnika godišnje, a da broj posjeta zadnjih godina opada. Crkva kaže da broj hodočasnika ne pada. Prema podacima s internetske stranice župnog ureda u Međugorju 1,571.100 pričesti podijelili su svećenici 2017. Iste je godine 36.856 svećenika sudjelovalo na misnim slavljima. Turistička zajednica Međugorja u siječnju ove godine objavila je da je Međugorje 2017. godine posjetilo milijun ljudi. Vencel Čuljak je 2015. procijenio kako Međugorje posjećuje oko 850.000 hodočasnika do milijun i da je to nekih 1000 autobusa manje nego prije. Čuljak tvrdi da su dva razloga za manji broj hodočasnika u Međugorju.

Prvi razlog, kako kaže, su prijepori oko Međugorja i to što još nije proglašeno svetištem, kao i izjava pape Franje da “ta žena koja se ukazuje u Međugorju nije Isusova majka”, koja je silovito odjeknula.

- Pa sjetite se, on je Gospu usporedio s poštaricom - objašnjava nam Čuljak.

Drugi razlog je i ekonomska kriza, smanjene platežne moći, ali i loša organizacija, jer turistima koji dođu na nekoliko dana treba ponuditi još zanimljivih vjerskih sadržaja. Čuljak ističe kako od stranih turista čak 80 posto hodočasnika čine Talijani, a njima je pala kupovna moć. Oni u prosjeku ostaju od tri do tri i pol dana. Biskup Hoser je, između ostalog, nedavno rekao kako u Međugorju problem predstavlja i skromna infrastruktura, koju treba proširiti.

- Potrebno je osigurati da liturgijski prostor bude veći, postoji mala župna crkva, ništa više, nema većeg mjesta za bogoslužje - rekao je poljski nadbiskup te istaknuo da će njegova misija odnositi na to kako unaprijediti rad i proširiti kapacitete.

Vencel Čuljak naglašava kako je Međugorje kao destinacija vjerskog turizma izrazito sezonskoga karaktera i da sedam mjeseci živi i radi intenzivno, a ostalih pet mjeseci manje intenzivno.

Dodaje da se trenutno se u Međugorju grade kapaciteti s 1500 do 2000 ležajeva. Godine 2014. kaže, bilo je u Međugorju 18.500, a danas ima, po njegovoj procjeni, 25.000 ležajeva.

- Ne pada mi ni na kraj pameti baviti se duhovnim, vjerskim, religijskim, crkvenim, sociološkim i inim aspektima Međugorja osim u dijelu koji je usko vezan za integrirani turistički proizvod u destinaciji. Iznad svega želim reći da je Međugorje fenomen i vremena i prostora, top destinacija vjerskog turizma, svjetski brend i lider vjerskog turizma u ovom dijelu svijeta, da ga treba posebno, ne samo kontinuirano istraživati nego i institucionalno definirati, analizirati, i što prije, ako nije kasno, sačiniti dugoročne razvojne programe - zaključuje Čuljak.

Podaci do kojih je došao u svojoj doktorskoj disertaciji su ti da je Međugorje je od 1981. do 2015. godine posjetilo oko 30 milijuna vjernika, od čega 21 milijun stranih hodočasnika. Godišnje ostvaruje oko 90 milijuna eura ukupnog prihoda i gotovo dva milijuna noćenja. Ukupni prihod destinacije vjerskog turizma u Međugorju od 1981. do 2013. godine iznosilo je 2,85 milijardi eura i 65 milijuna ostvarenih noćenja. Međugorski fenomen o ukazanju Gospe započeo je prije 37 godina. Prvi put 24. lipnja 1981. godine šestero mladih - Ivanka Ivanković, Mirjana Dragičević, Vicka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo je o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica u Međugorju.

Tad su se uplašili i pobjegli, no sljedećeg dana djeca su ponovno došla na brdo, a Gospa im se opet ukazala. Molili su i razgovarali s Bogorodicom, a ona im je povjerila deset tajni koje će biti objavljene svijetu kad za to dođe vrijeme. To vrijeme još nije došlo. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira. Papa Benedikt XVI. je 2010. godine utemeljio posebno povjerenstvo za istraživanje Gospinih ukazanja u Međugorju, koje je okončalo svoj rad i predalo dokumentaciju Kongregaciji za nauk vjere. Iz kongregacije spis je upućen Svetom Ocu, koji još nije donio svoju konačnu odluku. Papina skepsa u čuda u Međugorju, iako je rekao da ne zanemaruje duhovni i pastoralni fenomen, ne ometa gomile turista koji u to maleno mjesto dolaze tražiti unutarnji mir i smirenje u srcu.

Svakodnevno se penju po oštrom hercegovačkom kamenu, a nemoćne uz brijeg nose na nosilima. Svima je cilj isti. Popeti se na vrh Brda ukazanja, pod kip Majke Božje. Pomoliti se na mjestu gdje se te 1981. godine Gospa navodno ukazala malim pastirima. Prof. dr. sc. Ivan Markešić, sociolog religije, smatra i više je puta u javnosti to ponovio da, dok su živi biskup Ratko Perić, koji od samog početka negira ukazanja i tvrdi da je riječ o manipulaciji vidjelaca i svećenika, ali i dok su živi vidioci koji kažu da su svjedoci tog ukazanja i da ta ukazanja nisu prestala nego traju i dalje, Crkva ta ukazanja neće priznati autentičnim. Vjerojatno će se Međugorje ostaviti kao mjesto molitve, kao Gospino svetište. Biskup Hoser smatra kako se sve razvija u dobrom smjeru.

- Moja misija nije nekakvo ‘zatvaranje’ Međugorja, nego ocjenjivanje tamošnjeg pastorala i procjenu je li on u skladu s naukom Crkve. Zaključio sam da je tako i moje ocjena je iznimno pozitivna - poručio je biskup Hoser prošle godine u opširnom intervjuu za Poljsku katoličku agenciju. Tad je dodao kako bi vjernicima iz svoje biskupije preporučio hodočašće u Međugorje, jer je “to hodočašće duhovne promjene, obraćenja, jačanja u vjeri, a to sve možete tamo iskusiti”.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250