Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata u Bugojno u petak, 27. srpnja obilježit će 25 godina od progona, stradavanja i zločina nad Hrvatima u toj općini.
Paljenje svijeća i polaganje vijenaca poginulim hrvatskim braniteljima bit će ispred Spomen-Križa na Gradskom rimokatoličkom groblju Sulatnoviću s početkom u 10 sati.
Sveta misa zadušnica bit će služena u crkvi sv. Antuna Padovanskog u 11 sati.
Iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata tijekom agresije tzv. Armije BiH na Središnmju Bosnu. Kroz 58 logora prošlo je 1643 Hrvata od kojih je 470 pripadnika HVO-a. Posmrtni ostatci nestale bugojanske skupine ni nakon 25 godina nisu pronađeni.
Sud BiH pravomoćno je osudio 2013. godine Senada Dautovića i Nisveta Gasala na četiri godine zatvorske kazne sudeći im po Kaznenom zakonu BiH (op.a. blaži od KZ SFRJ kojim se sudi pripadnicima HVO-a i VRS-a).
Nisvet Gasal tijekom devedesetih bio je zapovjednik zarobljeničkog logora na stadionu “Iskra” u kojem je bilo zarobljeno 357 hrvatskih civila i vojnika, a nedavno je imenovan direktorom Kulturno – sportskog centra u Bugojnu.
Musajbu Kukavici izrečena je pravomoćna presuda od četiri godine zatvora jer je bio zapovjednik straže.
Dautović je bio načelnik policijske postaje u Bugojnu a optužnica ga je teretila za sudjelovanje u planiranju zarobljavanja civila hrvatske nacionalnosti.
Nisvet Gasal tijekom devedesetih bio je zapovjednik zarobljeničkog logora na stadionu “Iskra” u kojem je bilo zarobljeno 357 hrvatskih civila i vojnika, a nedavno je imenovan direktorom Kulturno – sportskog centra u Bugojnu.
Enes Handžić, bivši ministar unutarnjih poslova u Županiji Središnja Bosna pred Sudom BiH osuđen je pravomoćno na osam godina zatvorske kazne zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civila i propusta kažnjavanja zločina nad Hrvatima Bugojna.Handžić je tijekom 1993. bio pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade tzv. Armije BiH.
Hrvatska javnost u BiH odgovornim za udruženi zločinački pothvat bošnjačko-muslimanskog rukovodstva tijekom 1993. smatra Selmu Cikotića, Dževada Mlaću, Abudlaha Jeleča, Mešu Duvnjaka i preostale članove Ratnog predsjedništva Općine Bugojno.
Dnevnik.ba će, također, prigodnim tekstovima i izvještavanjem obilježiti 25 godina od progona i zločina nad Hrvatima Bugojna. Tim povodom, naša cover fotografija na facebook profilu portala je crno-bijelo u znak sjećanja na poginule i nestale Hrvate Bugojna. Također, klikom na banner na našem portalu možete saznati sve o stradanju i zločinima nad Hrvatima Bugojna i poražavajućoj činjenici kako nalogodavci još uvijek nisu dovedeni pred lice pravde.
Dnevnik.ba