Article_Top_970x250

Biskup Ratko Perić ispunio je uvjete za mirovinu, još se ne zna kad će Vatikan imenovati njegovog nasljednika

mostarsko-duvanjska biskupija

Biskup Ratko Perić ispunio je uvjete za mirovinu, još se ne zna kad će Vatikan imenovati njegovog nasljednika

velj 04, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Malo je čiji mandat kao biskupa bio obilježen s toliko iskušenja kao što je to slučaj s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Ratkom Perićem, koji je navršio godine za odlazak u mirovinu. 

Perić je, naime, rođen 2. veljače 1944. godine u općini Rovišće u današnjoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i u subotu je navršio 75 godina života, što je, prema kanonskome pravu, gornja granica za umirovljenje. 

No, i ovo pravilo ima iznimki, što se do sada potvrdilo u više slučajeva. Za sada nema naznaka kada će biti imenovan Perićev nasljednik, piše Večernji list BiH. 

Osnovnu školu pohađao je u Rotimlji i Crnićima kod Stoca, zatim sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu te teološki studij u Rimu. Doktorirao je teologiju 1971. na sveučilištu Urbaniani. Zaređen je za svećenika 29. lipnja 1969. u Prisoju, a za biskupa koadjutora 29. svibnja 1992. u Neumu. 

Ustoličen je za rezidencijalnog biskupa Mostarsko-duvanjske biskupije 11. lipnja 1993. 

Biskupa Perića, uz očuvanje i skrb za hrvatski katolički puk, dočekala su i dva desetljećima i stoljećima otvorena pitanja hercegovačkog slučaja neposluha franjevaca za predavanja župa te međugorskog fenomena koji se tiče tvrdnji o ukazanjima Gospe u hodočasničkom središtu. 

U oba ova “fenomena” ostao je dosljedan do kraja, iako ih nije uspio provesti u djelo. 

Potkraj rata u BiH je naložio provedbu papinskog dekreta Romanis Pontificibusis, koji je bio mrtvo slovo na papiru još od 1975. godine. A podrazumijeva preuzimanje župa od dijecezanaca u župama u kojima su pastorizirali hercegovački franjevci, koji su kasnije izbačeni iz reda, ali i danas upravljaju župama. 

To je izazvalo golemo nezadovoljstvo i prosvjede vjernika. 

Biskup je otet iz biskupije, a u “oslobađanje” se uključio i službeni Zagreb. Perić i danas tvrdi kako su ukazanja Gospe u Međugorju nevjerodostojna, a Mostarsko-duvanjska biskupija izdala je više publikacija i knjiga oko toga. 

Sveta Stolica sačinila je pak posebno povjerenstvo oko tog fenomena te prošle godine imenovala vizitatora. Još o tome fenomenu nema konačnog stava. 

Biskup Perić slovi za jednoga od najvažnijih živućih teologa među Hrvatima, ali i gorljivog zagovornika ravnopravnosti ovoga naroda. 

Objavio je više knjiga, posljednja “Nada koja ne postiđuje” razotkriva montirano suđenje skorom svecu Alojziju Stepincu.

Dnevnik.ba