Da je na čelu Narodne banke Srbije, rekao je Andrej Plenković, Hrvatskoj bi rekao "bravo" na izboru Nikole Tesle kao simbola Hrvatske na kovanicama eura.
"Bez obzira na to što je po nacionalnosti Srbin, zapravo to doživljavam samo kao plus. Njegova je veličina neupitna i ne vidim zašto bi to bio problem", objasnio je hrvatski premijer, uz napomenu kako u Srbiji mogu imati rezerve i vlastiti stav, ali nemaju utjecaja. Dodao je i to kako je Nikola Tesla rođen u Smiljanu, gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a građani su ti koji su predložili da se nalazi na jednom od novčića. "Ne uzimamo nikoga ni od koga" rekao je.
Kakav će izgled imati kovanice eura, odlučuje država članica koja uvodi tu valutu. Potvrdila je to i Dana Spinant, glasnogovornica Europske komisije, odgovarajući na pitanje ima li Komisija stav o najavi Srbije da će se žaliti ako Hrvatska odabere lik Nikole Tesle za nacionalnu stranu kovanice eura.
Svjetski genij
"Na državi je koja uvodi euro da odluči kakav će biti izgled kovanice koju uvodi", rekla je Spinant, uz opasku da će provjeriti s kolegama koji se bave pitanjima eurozone i onima za vanjsku politiku.
Prema pravilima o uvođenju eura, svaka država sama odlučuje o izgledu kovanica, s tim da moraju pripaziti da taj izgled ne bude uvredljiv. O tome informiraju sve države članice, a konačna odluka usvaja se u Vijeću EU od članica eurozone.
U EU bi najradije ostali po strani po tom pitanju i bili bi sretni da spor oko toga ne postoji. Izvor iz EU navodi kako nije čuo da netko negira da je Tesla rođen na teritoriju današnje Hrvatske, niti da je po etničkoj i vjerskoj pripadnosti bio Srbin pravoslavac. "On je jedan od najvećih genija na svijetu i kao takvog ga većina svijeta poznaje", kazao je.
U Europskoj uniji je bilo nekoliko slučajeva kada su nastali veliki politički sukobi zbog različitih stavova o etničkoj pripadnosti pojedinih povijesnih ličnosti.
Najdrastičniji primjer je višegodišnja blokada pristupnog procesa Makedonije jer je, prema tumačenju Grčke, "Skoplje svojatalo Aleksandra Velikog i Filipa Makedonskog". Tek kad je Makedonija pristala promijeniti ime, kao i ime zračne luke u Skoplju koja se više ne zove "Aleksandar Makedonski", Grčka je ukinula svoju blokadu.
Međutim, nakon toga na red su došli Bugari koji i danas blokiraju otvaranje pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom, između ostalog i zbog spora oko Goce Delčeva. Dok Makedonci smatraju da je bio njihov, Bugari ga slave kao svog heroja.
Otisnut simbol
Kad je riječ o euru, slučaj koji bi mogao biti sličan ovom s Nikolom Teslom je onaj između Slovenije i Austrije.
Kada je Slovenija uvodila euro, odlučila je da na kovanici od dva centa bude Knežji kamen s Gosposvetskog polja u Austriji, današnji Klagenfurt u Koruškoj. Slovenci to smatraju simbolom svoje samobitnosti jer su se na tom kamenu ustoličavali kneževi. Tada se bunio lider krajnje desnice u Austriji Jörg Haider, kritizirajući Sloveniju da kao svoj simbol prisvaja nešto "što se nalazi na teritoriju Austrije". No, na kraju je taj simbol ipak otisnut i dandanas se nalazi na slovenskoj kovanici od dva centa.
Možda se u priču uključe i Rumunji koji također čekaju članstvo u eurozoni. U toj je državi i najveća potpora građana uvođenju eura, iako to u ovom trenutku nije tako velika tema kao u Hrvatskoj. I mnogi Rumunji smatraju da je Nikola Tesla bio "veliki rumunjski znanstvenik". Tako su razni portali pisali da je on "Istro-Romanian", da je Vlah, pozivajući "i Srbe i Hrvate da prihvate tu činjenicu", piše Jutarnji.hr.
Dnevnik.ba