U izvješću o problemu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da su lažni lijekovi sve veća prijetnja jer rastuća farmaceutska trgovina, uključujući prodaju putem interneta, otvara vrata i ponekad toksičnim prozvodima.
Neki liječnici u Africi, primjerice, kažu da su prisiljeni nabavljati od najjeftinijih ali ne nužno i najsigurnijih distributera kako bi mogli konkurirati ilegalnoj prodaji na ulici. Lažni lijekovi mogu sadržavati netačne doze, krivo navedene sastojke ili čak nemati aktivne sastojke.
Razmjere problema teško je precizno kvantificirati, no WHO je analizirao 100 studija od 2007. do 2016. koje su pokrile više od 48000 uzoraka, i pokazalo se da je 10,5 posto lijekova u zemljama s niskim ili srednjim prihodima stanovništva lažno ili ispod standarda.
Po skupini s edinburškog univerziteta koja je za WHO proučila utjecaj lažnih lijekova, 72000 smrti djece od upale pluća može se pripisati upotrebi antibiotika s reduciranom aktivnošću, odnosno ukupno 169.000 kad se pribroje slučajevi u kojima lijek nije imao aktivnih supstanci.
Druga skupina stručnjaka s londonske Škole higijene i tropske medicine procijenila da se oko 116.000 smrti od malarije svake godine u subsaharskoj Africi može pripisati lošim lijekovima protiv te bolesti.
Dnevnik.ba