U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak je održano predavanje arheologa dr. Vladimira Sokola na temu "Rođenje Europe" 790./791. - 795. - 800. - 812. ili kada i odakle su došli Hrvati, nova europska povijesna paradigma, priopćeno je iz HAZU-a.
Temeljem svojih istraživanja, dr. Sokol je ustvrdio kako su se Hrvati u svoju novu domovinu doselili krajem osmoga stoljeća, kad ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovu projektu obnove Zapadnog imperija koji bi graničio s Bizantom. Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscirali velike količine zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestolnicu Aachen.
Hrvati se doselili u osmom stoljeću, iz Češke
Prema Sokolu, pradomovina Hrvata nalazila se u Češkoj u porječju Labe prema čijem keltskom nazivu Alba (Bijela) je pogreškom u desetom stoljeću nastao pojam Bijela Hrvatska koji bi trebao glasiti Polapska Hrvatska.
Na tom je području Sokol identificirao toponime koji podsjećaju na imena petero braće koji su prema legendi zapisanoj u desetom stoljeću doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel odnosi se na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tuga i Buga predstavljaju rijeke Tugar i Bug iza Karpata.
- Raspored pseudobraće i pseudosestara ukazao bi na izvorno teritorijalno podrijetlo pojedinih dijelova prahrvatskog korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi bi zapravo bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati - kazao je dr. Sokol.
U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenjima na dnu koji se mogu pronaći na području od Dunava, Vltave, i Labe do Odre i Visle te na istočnojadranskom prostoru.
- Da teške višegodišnje borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspješne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi se mogao na brzinu koncem 800. na sam Božić okruniti za imperatora Zapada, prvoga cara kojega će Istočno rimsko carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao iza Alpa, a Hrvati sjeverno od Dunava, dok bi Europa danas bila posve drugačijega izgleda - rekao je arheolog dr. Sokol.
Prema njegovim riječima, Hrvati su nakon pobjede nad Avarima naselili područje "Velike Augustove iliričke Dalmacije" od ušća Drave u Dunav do Jadrana, s tim da je sve do početka 11. stoljeća postojala i sjeverna hrvatska država pod dinastijom Slavnikovića, koju su svojom pradomovinom smatrali i Česi i Poljaci, u čijim starim kronikama piše da potječu "iz Hrvata", piše Hina.
Dnevnik.ba