Mnoge države koriste ovu taksu kao jedan od destimulativnih faktora za postupak odricanja. Tako da propišu izuzetno visoku taksu da bi ona bila destimulativna za osobe koja se odriču”, rekao je Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, prenosi Drukčiji Radio.
Ipak, u Ministarstvu financija i trezora BIH priznaju da se milijuni od te takse troše na financiranje 75 državnih institucija i da ni marka ne ode na programe i projekte za zapošljavanje ili pomoć povratnicima. Nije teško sabrati koliko je novaca u proteklih dvadesetak godina otišlo na administraciju, ako se zna da je u tom periodu Bosnu i Hercegovinu službeno napustilo više 73.000 ljudi. Da su svi platili po 800 maraka, bilo bi to oko 58 milijuna maraka.
Ta sredstva su sastavni dio proračuna institucija BiH iz kojeg se financiraju sve obaveze proračunskih korisnika, počevši od plaća, materijalnih troškova, nabavki, zakupa i drugih kategorija, kaže Jusuf Džaferović iz Ministarstva financija i trezora BiH.
Za one koji se odriču bh. državljanstva zarad stjecanja državljanstva u zemljama bivše SFRJ, administrativna taksa je 200 maraka. U Centru za ljudska prava kažu da ni to nije malo, a posebno su ljuti što sve takse odlaze na krpljenje proračuna.
To je već dugogodišnja praksa u našoj državi da se ponovnim nametanjem, odnosno novim nametima ili povećanjem postojećih nameta, zaradi i na neki način smanji ta rupa u proračunu, kaže Tamara Udovčić iz Banjalučkog centra za ljudska prava.
Punjenje proračuna pod izgovorom zvanim – ostajte ovdje, nije prava mjera, kažu građani. Naročito što, osim te destimulativne, ima sve manje stimulativnih mjera da bh. državljani to i ostanu.
Dnevnik.ba