Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju, prenosi Dnevnik.hr.
Podsjećamo, Šešelj je nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu. Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo "zapanjujući zaključak" da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine te stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.
U Beogradu nema "izlijetanja"
Urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović nalazi se u Beogradu. Rekla nam je kako u glavnom gradu prije izricanja presude nije bilo nikakve specijalne atmosfere. "Danas sa zasjedanjem počinje Skupština nakon pauze i Šešelj bi trebao biti tamo. Državni mediji izricanje presude Šešelju prate činjenično, nema nikakvih "izlijetanja". Svi se drže činjenica, žalbenih osnova i žalbenog postupka", rekla je Ivana Petrović.
Sudsko vijeće 2016. godine: Šešelj nije kriv!
Podsjetimo, vođa srpskih radikala u prvom je stupnju prije dvije godine iznenađujuće oslobođen optužbe za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Sudsko vijeće 2016. godine konstatiralo je kako Šešelj nije kriv za ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje, protjerivanje, nečovječna djela, bezobzirno razaranje, pljačku imovine. Tijekom obrazlaganja presude rečeno je, između ostalog, da tužiteljstvo nije uspjelo dokazati navode protiv Šešelja, a isticana je i navodna pristranost tužiteljstva prilikom iznošenja dokaza.
Haško tužiteljstvo zatražilo je poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Tužiteljstvo tvrdi da je vijeće unatoč velikom broju dokaza donijelo zaključak koji je zapanjujući. Smatraju kako je dokazano da je Šešelj zločinačkom pothvatu, koji je predvodio Slobodan Milošević, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te time poticao na zločine. Zbog svega navedenog tužiteljstvo za Šešelja traži 28 godina zatvora ili ponavljanje suđenja.
Tužitelj Mathias Marcussen na žalbenoj raspravi u prosincu prošle godine u Haagu poručio je kako ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način.
"Zapanjujući je zaključak presude da tužitelji nisu dokazali sustavni i rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH. Žrtve i svjedoci imaju pravo čuti objašnjenje kako ovo raspravno vijeće može doći do toga zaključka", poručio je tada i dodao kako presuda ne zadovoljava kriterije ICTY-ja te da mora biti poništena.
Marcussen je izdvojio i najteži element u pogrešci prvostupanjskog vijeća, a to je propust da razmotri obimne dokaze o zločinima u Hrvatskoj i BiH. Zapitao se kako je presuda mogla biti napisana bez toga.
"U presudi se ti zločini jedva i spominju. Posvećeno im je samo sedam paragrafa, a svega dva paragrafa zapanjujućem zaključku da nije postojao sustavni napad na stanovništvo", kazao je Marcussen.
Šešelja pravomoćna presuda ne zanima
Vojislav Šešelj na slobodi je od studenog 2014. godine. Žalbeni postupak ignorirao je uz poruku da ima pametnijeg posla, a nije bio ni na žalbenoj raspravi, dok je za predstojeću pravomoćnu presudu poručio da ga ne zanima.
Inače, prvostupanjska presuda Šešelju je izrečena 13 godina nakon predaje. U pritvoru je Šešelj završio 24. veljače 2003. godine, a postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) iskoristio je za ismijavanje haškog suda i opstruiranje postupka u kojem mu se sudilo za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata koje je počinio među ostalim i huškačkim govorima.
Suđenje koje je počelo u studenom 2007. godine završilo je u ožujku 2012. godine. Tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazali da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Među svjedocima su bile i brojne žrtve, a među njima i oni koji su preživjeli masakr na Ovčari i u Voćinu.
Dnevnik.ba