O knjizi koja otvara niz osjetljivih pitanja, te koja predstavlja svojevrstan pokušaj rekonstrukcije fenomena jugoslavenskog mita, ondašnjeg vladajućeg diskursa i društvene stvarnosti zemalja nastalih disolucijom bivše SFRJ, s fokusom na stanje u Republici Hrvatskoj, govorili su prof. dr. Enver Kazaz, kulturolog Srđan Sušnica i prof. dr. Nermin Sarajlić, kao i autor prof. dr. sc. Zlatko Kramarić.
Kako je istaknuto, autor knjige ne pretendira da iznosi konačnu istinu, nego u polemičnom tonu navodi na otvaranje ‘žive rasprave‘ u vezi s konceptom hrvatskog društvenog identiteta, uključujući bolne teme i pitanja s kojima se teško, ali neophodno suočiti, svjedočeći istinoljubivost i slobodoljubivost.
Po riječima promotora, knjiga je teorijski dobro utemeljena i ‘vrvi‘ od različitih perspektiva, stereotipa i vrijednosnih obrazaca koji govore o povijesti bivše Jugoslavije putem dviju velikih silnica - ideološkog narativa i nacionalnog identiteta.
Autor, kako je rečeno, nudi otvaranje društvene diskusije s neutralne, ili pozicije ‘između‘ (zastupnika lijeve ideologije i novog pos jugoslavenskog nacionalnog koncepta), te uvjerenja da nema ‘svetih krava‘ do etičkog odnosa spram čovjeka i čovječanstva, problematizirajući društveni identitet, koji nikada nije koherentan, zatvoren i beskonfliktan.
U osvrtu na najnoviju knjigu, autor Kramarić ističe kako ona, zapravo, predstavlja nastavak prethodne čiji je naslov „Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike” i na određen način uvod u treću knjigu u čijem će fokusu biti traume i sjećanja, progovarajući o tome iz pozicije žrtve.
- Ova knjiga je jedan apel da je krajnje vrijeme da se suočimo s našim prošlostima i da tim procesima pristupimo bez mržnje, stereotipa i bez viška emocija, nego doista ‘hladnih glava‘ - kazao je Kramarić u izjavi za Fenu, podcrtavajući da ona dolazi u pravo vrijeme.
Istovremeno, navodi kako je potaknut pitanjem - zašto se ljudi na neki način vraćaju nekim tradicijama za koje nije siguran da bi mogle izdržati provjeru vremena, aludirajući na poziciju jugonostalgičara.
Po njegovim riječima, nostalgija je svojstvena svakom čovjeku, „netko može i ima pravo biti jugonostalgičan, a ja kroz ovu knjigu pokušavam pokazati kako ta ideja nema više onaj emancipativni karakter kakav je imala u 19. stoljeću“.
Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) član je Matice hrvatske, Hrvatskog filozofskog društva i Društva književnika Hrvatske. Dobitnik je niza međunarodnih nagrada i priznanja među kojima godine 1997. godine i nagrade za promicanje demokracije i ljudskih prava “W. Averell Harriman” Nacionalnog demokratskog instituta, Washington D.C. (SAD).
Paralelno je obavljao niz istaknutih funkcija i dužnosti u javnom društvenom i političkom životu. Među ostalim, bio je gradonačelnik Osijeka, član Vijeća Evrope, a duži niz godina saborski zastupnik. Trenutno je na dužnosti generalnog konzula Hrvatske u Banjoj Luci, a ranije je bio ambasador te zemlje u Makedoniji i Kosovu.
Dnevnik.ba