"Situacije poput Manchestera, Bataclana i drugih realnost su Europe danas. O tome moramo voditi računa kada govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a", rekao je Plenković.
Premijer se osvrnuo na ideju EU-a i NATO-a da države članice izdvajaju 2 posto BDP-a za obranu.
"Vlada razmatra na koji način da u dogledno vrijeme idemo tim smjerom", rekao je premijer i podsjetio da je ova vlada u proračunu za 2017. povećala izdvajanja za obranu, što je, prema njegovim riječima, korak u dobrom smjeru, piše HRT.
"Na tom tragu ćemo nastojati nastaviti da se ta sredstva ulažu na način da naša interoperabilnost s našim saveznicima bude povećana i da sve ono što dodatno ulažemo u obrambeni proračun bude prije svega funkcionalno i korisno u smislu izvršavanja zadaća naših oružanih snaga."
Prije godinu dana EU je prihvatio globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike koja je sada već u fazi provedbe.
"Mislim da je svijest o nužnosti jačanja upravo ove obrambene dimenzije EU-a izrazito naglašena činjenicom da se ide u pregovore temeljem članka 50 o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. ...Glede obrambenih sposobnosti je sigurno najsnažnija članica i njezin odlazak bitno mijenja karakter naših sposobnosti i naše snage da djelujemo u brojnim međunarodnim misijama", rekao je Plenković.
Prema njegovim riječima Hrvatska razumije taj kontekst i među prvim odlukama vlade bilo je osnivanje radnih skupina za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti te novog zakona o domovinskoj sigurnosti. Oba su dokumenta u visokoj fazi pripreme i u tijeku je javna rasprava.
Izrazio je nadu da će ta dva temeljna dokumenta biti prihvaćena širokim konsenzusom.
Također je upozorio na to da je Hrvatskoj iznimno važna sigurnost, ali isto tako i normalan protok ljudi i vozila s obzirom na to da je turistička zemlja kojoj 18 posto BDP-a dolazi od prihoda u turizmu.
Schengenski zakonik
Revidirani schengenski zakonik predstavlja bitan sigurnosni i gospodarski izazov za RH. Njegovo stupanje na snagu početkom travnja donijelo je trenutačno povećanje gužvi na granicama između Slovenije i Hrvatske. Postignuto je rješenje da kada gužve na granici budu dulje od 15,20 minuta, da se tada prelazi sa sustavnih na ciljane kontrole kako bi se omogućila prohodnost putnika i vozila na graničnim prijelazima, rekao je Plenković.
RH će ući u schengenski informacijski sustav 27. lipnja i radi na tome kako bi dobila od odgovarajućih službi Europske komisije preporuke za pristupanje Schengenskom sustavu.
"Do tada nastojat ćemo s Komisijom, sa Slovenijom, Mađarskom, našim susjednim državama članicama EU-a, naći najbolje modalitete koji će omogućiti i sigurnost, ali i normalan protok ljudi i vozila u Hrvatsku i kroz Hrvatsku te na taj način spriječiti probleme", rekao je Plenković.
Nakon uvodnog pozdrava predsjednika vlade počeo je prvi od dva panela. Prvi je s temom "Budućnost europske sigurnosti: Izazovi i (kibernetička) rješenja te drugi: Budućnost europske politike: Komuniciranje u digitalnom dobu.
Na prvom panelu predviđa se sudjelovanje brigadnog generala Christosa Athanasiadisa (CCD ACOS J CYBER, SHAPE NATO), hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Tonina Picule, zatim državnog tajnika u Ministarstvu obrane Tomislava Ivića i člana Hrvatskog vijeća za domovinsku sigurnost Gordana Kolaka.
Sudionici drugog panela su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, Marko Milosavljević sa Sveučilišta u Ljubljani, Sebastian Popa sa Sveučilišta u Mannheimu u Njemačkoj te stručnjak za društvene medije Alexandre Alaphilippe.
Konferenciju organizira Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH.
Dnevnik.ba