Bosanskohercegovačko peradarstvo, kao i sektor ljekovitog bilja i šumskih plodova predstavljaju mali segment u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ali i sektore koji bilježe značajan suficit.
Na prezentaciji analize koju su danas u Sarajevu upriličili Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH i USAID/Švedska projekt Farma II navedeno je da je izvoz sektora peradarstva u 2016. iznosio 53 milijuna KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 160 posto, a izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova 32 milijuna KM uz pokrivenost uvoza izvozom od 292 posto, javlja Fena.
Struktura razmjene relativno je dobra, jer je BiH neto uvoznik za živu perad i meso peradi, dok bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jaja i prerađevina od mesa peradi.
Za peradarstvo su ključna tržišta regije: Srbija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora, na kojima je u 2016. ostvareno 97 posto izvoza.
U sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. bilježe eterična ulja (1.347 posto) i gljive (494 posto), nakon čega slijede šumski plodovi (224 posto) i začini (211 posto). Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje (103 posto). Jedini loš rezultat bilježi med (11 posto).
Sektorom dominiraju gljive (50 posto izvoza), a slijede ih eterična ulja. Glavna izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Švicarska i Francuska.
Izvoz eteričnih ulja je nakon stagnacije u 2015. na 3,2 milijuna KM, u 2016. dosegao rekordnu vrijednost od osam milijuna KM.
Dnevnik.ba