Ona poziva na poštivanje prijelaznog perioda određenog 2009. godine, navodi se u priopćenju PETA-e.
“Kao počasni ambasador PETA-e posvetila sam veći dio svog života pomoći životinjama koje pate u krznarskoj industriji, i ponosna sam na svaku zemlju koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna“, stoji u pismu Pamele Anderson Bariši Čolaku, predsjedavajućem Doma naroda Parlemantarne skupštine BiH, piše Dnevni list.
“Bila bih oduševljena da se Bosna i Hercegovina pridruži Austriji, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama tako što će ustati protiv okrutnosti i zatvoriti sve farme krzna“, navodi se.
Već 2016. godine desio se pokušaj da se ukine postojeća zabrana, ali ga je Parlamentarna skupština odbacila. Krznarska industrija u zadnjem trenutku pokušava da za nekoliko farmi koje još rade osigura dodatnih 10 godina.
Činčile i druge životinje užasno pate zbog uvjeta u kojima žive i u kojima ne mogu zadovoljiti svoje prirodne potrebe. Čitave svoje živote provode u malim, prljavim žičanim kavezima i onda se podvrgavaju brutalnoj elektrokuciji i gušenju plinom.
PETA-in moto djelimično kaže: Životinje nisu naši odjevni predmeti.
Dnevnik.ba