Perspektiva članstva u Europskoj uniji, kako se dodaje, skoro je dvadeset godina predstavljala podsticaj za reforme u zemljama zapadnog Balkana. Međutim, politika proširenja naglo je pala na listi prioriteta EU, usljed brojnih unutrašnjih i vanjskih izazova s kojima se EU suočava, poput promjena u geopolitičkom okruženju i potrebe da se redefinira kao Unija 27 država članica.
U priopćenju se dodaje da se pogoršanje odnosa EU i Rusije ogleda i u dinamici odnosa na zapadnom Balkanu. Također, upadljivo nedostaju pozitivan narativ i zamajac politici proširenja, uprkos razvoju i dostignućima pojedinih zemalja u procesu pristupanja.
Podsjećaju da primjeri iz posljednjih valova proširenja potvrđuju da je proces pristupanja imao ogroman utjecaj na reforme i ekonomski razvoj u tim zemljama.
- U zemljama zapadnog Balkana perspektiva ulaska u EU bila je ključna poluga za krhke demokratske sustave da nastave proces reformi, demokratizaciju i uspostavljanje vladavine prava. To također znači da zemlje zapadnog Balkana trebaju postati članice EU, nakon što ispune kriterije za članstvo, svaka za sebe i prema zaslugama - navodi se.
Od suštinskog značaja za njihovu tranformaciju, kako se dodaje, jeste prihvatanje europskih vrijednosti poput mira, demokracije, pluralizma, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava - koje su, nažalost, na iskušenju i u samoj EU, što umanjuje njen kredibilitet.
Europski pokret je izrazio sve veću zabrinutost zbog osjetljive situacije na zapadnom Balkanu.
- Postoji realna opasnost da regija bude dublje uvučena u geopolitičku igru moći, te da manipuliranje povijesnim sporenjima izazove nove sukobe. Postoji istinska odgovornost lidera regije da održe mir i stabilnost, kao preduvjet za demokratski razvoj i prosperitet. To nisu samo prazne riječi već, kao što Balkan već vrlo dobro zna, jedina alternativa koja je korisna za sve građane u ovom dijelu Europe.
Naglašeno je da regionalni sastanci i dijalozi o spornim pitanjima moraju biti češći, konstruktivniji i inkluzivniji.
Dnevnik.ba