StoryEditor

Obljetnica međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Republike Hrvatske

Piše D  /  15.01.2018., 08:01h

Na dan međunarodnog priznanja, 15. siječnja 1992., Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.

Proces međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 

Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. godine. Istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Sveta Stolica priznala je Hrvatsku 13. siječnja 1992., no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale i Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija i još mnoge druge države. Rusija je priznala RH 17. veljače, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Izrael 16. travnja, Kina 27. travnja.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. 

Mirnom reintegracijom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, te povratak prognanika i izbjeglica.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te postizanje mira u tom dijelu Europe, prethodno su omogućile i vojno-redarstvene operacije HV-a - "Bljesak" završen 2. svibnja te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995, piše HRT. 

Dnevnik.ba

17. travanj 2024 01:00