NASA-ina letjelica Juno mijenja način na koji gledamo na Jupiter, uključujući kakav je iznutra, snagu njegovih magnetskih polja i izgled njegovih polova, a sve to ima posljedice i po naš Sunčev sustav i druge, piše stranica IFL Science.
Juno je u orbiti velikog plinovitog planeta od 4. srpnja 2016. godine, a okruži ga svakih 53,5 dana. Nedavno su objavljeni prvi rezultati s Juna, koji, kako je rekao Scott Bolton, glavni istraživač u toj misiji, ukazuju na to da su neke od naših zamisli pogrešne i trebaju biti ispravljene. Juno je u kolovozu prošle godine prešao Jupiterove polove samo 5000 km iznad vrhova oblaka. Dok su na ostatku planeta oluje podijeljene u ikonične trake, na polovima djeluju kao mješavina meteorskih kratera. Međutim, nije riječ o kraterima, već ciklonima.
To je prvi put da smo vidjeli polove, i potpuno su drugačiji od bilo čega što smo danas vidjeli. - Površinski uzorci blizu polova jako su drugačiji od očekivanja. Distribucija vrtloga iznenadila nas je - rekao je John Leif Jørgensen s Tehničkog sveučilišta u Danskoj, suistraživač na Junovom magnetometarskom instrumentu.
Juno je magnetometrom također izmjerio snagu magnetskih polja i mapirao ih diljem planeta. Snaga je na nekim mjestima dosegla 7,766 Gaussa, što je dvostruko snažnije od predviđanja modela i oko deset puta više od snage našeg magnetskog polja. Juno istražuje i Jupiterovo gravitacijsko polje, a iako još nema dovoljno podataka da potpuno shvatimo što se događa, čini se da smo sve bliže odgovoru.
- Junovi rezultati pokazuju da su naše ideje o plinovitim divovima možda malo prepojednostavljene - rekao je Bolton.
Dnevnik.ba