Gradski dužnosnici zaplijenjivali su komercijalne imovine i pretvarali ih u skloništa za migrante od kraja 2015., kada je Merkel otvorila njemačke granice stotinama tisuća migranata iz Afrike, Azije i Bliskog istoka. Sada, međutim, grad eksproprvira stambene nekretnine u vlasništvu privatnih građana.
U neočekivanom potezu, hamburške vlasti nedavno su zaplijenile šest stambenih jedinica u četvrti Hamm blizu središta grada. Jedinice koje su u vlasništvu privatnog stanodavca trebale su biti restauriranei upražnjene još od 2012. godine. Gradski zastupnik sada obnavlja objekte i iznajmljuje ih - protiv volje vlasnika - stanarima koje je odabrao grad. Glasnogovornica distrikta Sorina Weiland izjavila je da će svi troškovi obnove biti naplaćeni vlasniku posjeda.
Eksproprijacija je odobrena Zakonom o zaštiti stambenih zgrada u Hamburgu (Hamburger Wohnraumschutzgesetz), zakonom iz 1982. kojeg je u svibnju 2013. ažurirala gradska socijalistička vlada kako bi grad zaplijenio svaku stambenu jedinicu koja je upražnjena više od četiri mjeseca.
Za prisilni zakup, prvi takve vrste u Njemačkoj, se tvrdi da je usmjeren da pritisne vlasnike drugih slobodnih objekata u gradu kako bi ih oslobodili za iznajmljivanje. Vjeruje se da je od 700.000 najamnih jedinica u Hamburgu negdje između 1.000 i 5.000 (manje od jedan posto) useljivo, prema procjeni Senata Hamburgu.
Socijalisti i zeleni u Hamburgu nedavno su uspostavili "hotline" gdje lokalni stanovnici mogu prijaviti prazne objekte. Aktivisti su također stvorili i web stranicu - Leerstandsmelder (Vacancy Reporter) - kako bi se identificirale neotkupljene nekretnine u Hamburgu i drugim njemačkim gradovima.
Ostaje nejasno zašto je stanodavac u Hammu napustio svoje stanove na više od pet godina. Neki su rekli da, s obzirom na lokaciju nekretnina, troškovi obnove su mogli biti previsoki i vjerojatno ne bi bili nadoknađeni prihodima od najma.
Drugi optužuju gradske dužnosnike zbog toga što ne odobravaju više građevinskih dozvola kako bi omogućili izgradnju novih stambenih jedinica. Istraživanje provedeno 2012. godine - mnogo prije nego što je migrantska kriza dostigla epske proporcije – predviđalo je da će Hamburg do 2017. godine imati deficit od najmanje 50.000 nekretnina za iznajmljivanje.
Međutim, 2016. godine na tržište je došlo samo 2.433 novoizgrađenih stambenih jedinica, a odobreno je samo 2.290 novih građevinskih dozvola, prema statistikama grada Hamburga. Ti su se brojevi blago povećali za 2.192 novih jedinica i 2.041 odobrenih dozvola u 2015.
U 2012. godini, Hamburška socijalistička vlada predstavila je plan izgradnje 6.000 novih stambenih jedinica godišnje. Plan se, međutim, nikada nije materijalizirao jer su potencijalni graditelji bili suženi nametanjem vladinih zakupnih kapica koje bi im onemoogućile oporavak od troškova izgradnje.
Od tada se grad okrenuo zaplijenjivanju privatne imovine kako bi riješio stambenu krizu koju su sami stvorili.
Hamburški parlament (Hamburgische Bürgerschaft) odobrio je 1. listopada 2015. novi zakon koji dopušta gradu da zauzme slobodne komercijalne nekretnine (uredske zgrade, prodajne prostore i zemljišta) i koristi ih za smještaj migranata.
Gradski dužnosnici izjavili su kako je ta mjera nužna jer je u to vrijeme svaki dan doputovalo u Hamburg više od 400 novih migranata, a sva postojeća skloništa za izbjeglice bilia su puna. Rekli su da, budući da su vlasnici slobodnih nekretnina odbijali ustupiti svoju imovinu na volonterskoj razini gradu, grad je morao dobiti pravo da je preuzme silom.
Mjera je aplaudirala onima koji su s lijeve strane političkog spektra. "Radimo sve što možemo kako bismo osigurali da izbjeglice nisu beskućnici tijekom naredne zime", izjavio je senator Till Steffen iz Zelene stranke. "Zbog toga moramo upotrijebiti slobodne poslovne objekte."
Drugi su tvrdili da su napori države da iskoriste privatnu imovinu autokratski i potiču komunizam. "Predloženo oduzimanje privatnog zemljišta i zgrada masovni je napad na imovinsko pravo građana Hamburga", rekao je André Trepoll iz desnog Kršćanskog Demokratskog saveza (CDU). "To predstavlja izvlaštenje od strane države". Rekao je kako je predložena mjera "zakon zastrašivanja" koji predstavlja "političku branu s dalekosežnim implikacijama". Dodao je: "Krajevi ne opravdavaju sva moguća sredstva."
Katja Suding, čelnica Slobodnih demokratskih stranaka (FDP) iz Hamburga, izjavila je kako je predloženi zakon "neprihvatljiv prijelaz crvenih crta ... Takve prisilne mjere samo će izazivati ogorčenje nad izbjeglicama".
Slične mjere izvlaštenja predložene su u Berlinu, glavnom gradu Njemačke, ali su napuštene jer su se smatrale neustavnim.
U studenom 2015. zakonodavci u Berlinu razmotrili su izvanredne zakone koji bi dozvolili lokalnim vlastima da preuzmu privatne rezidencije za smještaj tražitelja azila. Prijedlog bi ovlastio policiju za prisline ulaske u privatne domove i stanove bez naloga za utvrđivanje njihove prikladnosti za stanovanje izbjeglica i migranata.
Zakonodavstvo koje je predložio gradonačelnik Berlina Michael Müller, iz središnjeg socijaldemokrata (SPD), trebao je izmijeniti i dopuniti Odjeljak 36 Zakona o javnom poretku i sigurnosti u Berlinu (Allgemeine Gesetz zum Schutz der öffentlichen Sicherheit und Ordnung, ASOG), koji trenutno dopušta policiji ulazak u privatne rezidencije samo u ekstremnim slučajevima, da "spriječi akutne prijetnje", odnosno da se bori s ozbiljnim zločinom. Müller je želio proširiti opseg nadzora bez jamstva kako bi uključio "sprečavanje beskućništva".
Prijedlog je bio „sakriven“ od očiju javnosti sve dok čelnik slobodnih demokratskih stranaka (FDP) u Berlinu, Sebastian Czaja, nije upozorio kako bi ta mjera narušila njemački ustav. On je rekao:
"Planovi Berlinskog senata za reklamiranje stambene i poslovne imovine bez pristanka vlasnika za smještaj izbjeglica predstavljaju otvoreno kršenje ustava. Treba se protiviti nastojanju Senata da potkopava ustavno pravo na imovinu i nepovredivost doma. "
Od tada, i gradonačelnik i Senat izgledaju kao da su odustali od svojih planova.
Nakon istrage, Gunnar Schupelius, kolumnist berlinskim lista BZ, napisao je:
"Vikendom je kolalo čudno izvješće: Senat bi ovlastio policiju da uđe u privatne domove kako bi se udomile izbjeglice, čak i protiv volje vlasnika. Mislio sam da je to samo satira, pa onda i nesporazum, jer osnovni zakon, članak 13, navodi: "Dom je nepovrediv."
"Zato sam krenuo u potragu za izvorom ovog čudnog izvješća i našao ga. Postoji "prijedlog "kojeg je senatska Kancelarija (Senatskanzlei) očito prenosila među svojim senatorima. Senatska kancelarija još je jedno ime za gradonačelnika. Stalni tajnik je Björn Böhning (SPD) ...
"Prijedlog je jasan: Policija može ući u privatnu imovinu bez sudskog naloga kako bi potražila stambeno zbrinjavanje izbjeglicama kada im im prijetilo beskućništvo. To mogu učiniti „bez suglasnosti vlasnika.“ Ne samo da bi to trebalo omogućiti policiji, nego i regulatornim agencijama.
"Taj delikatni "prijedlog" privukao je malo pažnje javnosti. Samo je generalni tajnik Berlinskog FDP-a Sebastian Czaja progovorio i upozorio na" otvorenu pripremu za kršenje ustava ". Unutar cijelog tog sustava, trebalo je biti prosvjeda. "Prijedlog"je iznenada nestao sa stola. Je li to potpuno nestalo ili će se vratiti? "
Ostaje nejasno zašto nitko nije osporio ustavnost Hamburškog zakona o izvlaštenju.
U međuvremenu, neki Nijemci traže sljedeće: Hoće li vlasti sada ograničiti maksimalni iznos stambenog prostora po osobi i prisiliti one s velikim stanovima da ih podijele sa strancima?
Dnevnik.ba