Konferenciju su organizirali zastupnici svih razina vlasti u BiH koji su kao članovi različitih parlamentarnih stranaka okupljeni u "Zelenom klubu“.
Predsjednik „Zelenog kluba“ Saša Magazinović je pojasnio da su u članstvu ovog kluba zastupnici, izaslanici sa svih nivoa vlasti uključujući i lokalnu, te da je ovo primjer kako u BiH ljudi, bez obzira na različite političke stavove, mogu raditi zajedno u cilju rješenja velikog problema koji trenutno imamo, a to je namjera institucija Republike Hrvatske da nuklearni i radioaktivni otpad odlažu „u našem dvorištu“, prenosi Fena.
Magazinović je istaknuo da je mjesto gdje se otpad ima namjeru odlagati udaljeno svega nekoliko stotina metara od rijeke Une, odnosno granice s BiH, manje od tri kilometra od centra općine Novi Grad, par stotina metara od vodozahvata...
Po njegovim riječima, dvije trećine eventualnog negativnog efekta bi se odnosilo na BiH, a jedna trećina na Hrvatsku.
Naglasio je kako ovo nije priča ni o kakvoj antihrvatskoj histeriji, niti to smije biti.
- Hrvatska je naša susjedna zemlja, bit će naš susjed i sutra i prekosutra, za 10, za 100 godina i zauvijek. Želimo da razvijemo dijalog i da u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavamo ovaj problem - naveo je Magazinović.
Dodao je da je ova konferencija, između ostaloga, poziv na dijalog, te da ovo nije problem samo građana BiH nego i građana Hrvatske.
- Ohrabruju posljednji potezi Predsjedništva BiH i želim vjerovati kako su uvod u konkretnu akciju sa bh. strane - kazao je Magazinović.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je, obraćajući se prisutnima na konferenciji, kazao da je Hrvatska kada je krenula u ove aktivnosti imala sedam potencijalnih područja za odlagalište radioaktivnog, odnosno nuklearnog otpada. Kasnije su, dodao je on, ostale samo četiri, da bi na kraju ostala samo jedna lokacija - Trgovska gora.
- Važno je napomenuti kako su institucije u BiH na svim nivoima, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima, kao i nevladin sektor, pokrenule veliki broj značajnih aktivnosti i medijskih kampanja kako bi se ova problematika što više aktualizirala - naveo je ministar Šarović.
Međutim, dodao je, nije se našlo razumijevanje s hrvatske strane, odnosno odbijene su sve primjedbe vezane za postupak strateške procjene utjecaja na okolinu.
- Po meni, u narednom periodu, bilo bi potrebno da se traži od Republike Hrvatske da se uvaže zahtjevi građana BiH, nevladinog sektora, lokalne zajednice, jedinica lokalne samouprave, kantonalnih, entitetskih, državnih institucija, i odustane od daljeg procesa određivanja konačne lokacije za izgradnju ovog odlagališta - smatra ministar Šarović.
Misli da je potrebno da se nastave razgovori s predstavnicima Republike Hrvatske „u cilju odustajanja od konačne izgradnje“, te da je potrebno insistirati na formiranju zajedničke stručne radne grupe.
- Vjerojatno je sazrelo i vrijeme da se zatraži uključivanje međunarodne zajednice u ovaj proces, prije svega EU i drugih zemalja koje mogu pomoći u rješavanju odlaganja istrošenog nuklearnog otpada. Jedan od mogućih ciljeva trebao bi biti i priprema za razmatranje mjera moguće međunarodne arbitraže po ovom pitanju, ako pregovori i zajednički rad na ovom pitanju propadnu - kazao je ministar Šarović.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS Srebrenka Golić zahvalila je aktualnom sazivu Predsjedništva BiH, „koji su prepoznali značaj i problem Trgovske gore i skladištenja i odlaganja nuklearnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva“.
- Konačno da se netko iz BiH javno oglasi, oštro i rezolutno od Republike Hrvatske zatraži da se ta lokacija dislocira i da se to skladištenje eventualno nađe na nekoj lokaciji koja se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, a nikako na granici sa susjedima - istaknula je Golić.
Ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH Edita Đapo je podsjetila da su općinske vlasti, Unsko-sanski kanton, oba entiteta i državni parlament donijeli rezolucije kojima se protive odlagalištu na samoj granici s BiH.
Kaže da je današnja konferencija jedna u nizu konferencija koja treba da kaže jasno i glasno „ne“ deponiji na samoj granici s BiH.
Govoreći o tome zašto je opasna ta deponija ili odlagalište radioaktivnog otpada, navela je da u slučaju neke akcidentne situacije uslijed prirodne nesreće kao što je zemljotres ili požar ili poplave, ili pak neke nesreće izazvane ljudskim faktorom, to može imati kobne posljedice po stanovništvo BiH, pogotovo u Krajini, gdje se ljudi uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom.
Istaknula je da Nacionalni park Una jeste „jedna od naših niša, područje koje smo mi zaštitili i želimo ga ostaviti u naslijeđe budućim generacijama“.
Gradonačelnik grada Petrinja i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Darinko Dumbović je kazao da se u kontinuitetu niz godina bori kako nuklearni otpad ne bi došao u Dvor, u Trgovsku goru. Istaknuo je da su taj dio Pounja i Una jedni od najljepših krajeva koji se mogu poželjeti za život, za zdrav život, za ekološku proizvodnju i za sve ono što bi u budućnosti trebali imati.
- Kad pogledamo nuklearni otpad, iz psihološkog, gospodarskog, ekološkog, ali i sigurnosnog razloga ta pozicija nije dobra, u neposrednoj blizini Uni - smatra on.
Dnevnik.ba