"Pritisci usmjereni na suzbijanje kritičkog izvještavanja lišavaju građane od legitimnog prava da slobodno primaju i šire informacije i mišljenje. Sigurnost novinara je urgentno pitanje za države članice OEBS-a, obzirom na trend rasta broja napada na novinare", rekla je Šulc.
Slobodni novinar Eldin Hadžović govorio je o kaznenim djelima protiv novinara putem Interneta i društvenih mreža kojima je i sam bio izložen zbog posla kojim se bavi. "Određene teme kod korisnika medija uzrokuju otpor, direktne prijetnje novinaru, iako su to teme koje sa nama u BiH nemaju neke direktne veze", rekao je Hadžović.
„Novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom nailaze na brojne prepreke kada je u pitanju rad istražnih i pravosudnih institucija. Nekažnjivost napada na novinare djeluje demotivirajuće naročito na mlađe medijske profesionalce“, poručila je Arijana Saračević Helać, novinarka Federalne TV koja je bila žrtva različitih napada kroz profesionalni angažman. Dodala je i kako je važno da redakcija stane iza novinara koji je žrtva napada, što nažalost nije uvijek slučaj.
I novinar BN televizije Dubravko Curać mišljenja je da je profesionalna solidarnost bitan element zaštite novinara. "Zabrana pristupa predsjedničkoj palati RS za BN televiziju odrazila se i na rad reportera u lokalnim zajednicama. U takvim situacijama važno je da se podržimo između sebe kao profesionalci", rekao je Curać.
Odvjetnica iz Mostara Nada Dalipagić ocijenila je kako bh. zakonodavstvo nedovoljno štiti novinare. Smatra važnim jačanje odvjetničkih timova koji će svojim stručnim radom pomoći novinaru koji je žrtva krivičnog djela i pratiti predmet u tužiteljstvu.
"Današnji položaj oštećenog u kaznenom postupku je krajnje marginalan. Najbitnije je jačanje strukture i kapaciteta odvjetništva koje se bavi zastupanjem novinara koji su žrtve krivičnih djela. Odvjetnik već na početku može novinaru ukazati da li postoje elementi za prijavu ili ne i šta se time može postići", rekla je Dalipagić.
Sudionici skupa su ocijenili kao pozitivnu praksu otvorenost državnih institucija za dijalog, kao i mogućnost upućivanja prijedloga parlamentu za izmjene legislative, i to kroz otvorenu suradnju sa parlamentarnim komisijama.
Predsjednica Udruženja tužitelja FBiH Hajrija Hadžiomerović-Muftić upoznala je sudionike sa prijedlogom izmjena Krivičnog zakona FBiH, koje predviđaju preciznije određenje krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti novinara, a koji je izradila mješovita radna grupa u skladu s preporukama Institucije ombudsmena za ljudska prava o jačanju zaštite novinara u BiH.
Na kraju dvodnevne rasprave, dat je set preporuka na čijem će provođenju zajedno raditi medijska i pravosudna zajednica uz uključivanje javnih zvaničnika iz političkog života i institucija vlasti, koji također moraju prihvatiti slobodu izražavanja i slobodu kritike kao temeljne vrijednosti demokratskih društava. Istaknuta je važnost profesionalne odgovornosti novinara, opravdanost institucionalnog ograničavanja slobode izražavanja na temelju zakona i međunarodnih standarda, a posebno zaštita novinara u lokalnim zajednicama i monitoring sudskih postupaka u koje su uključeni novinari.
Cilj inter-profesionalnog seminara “Sigurnost novinara u BiH: primjena EU, CoE i UN standarda o sigurnosti i zaštiti novinara u BiH kroz efikasne istrage napada i pravosudne postupke” je unapređenje istražnih postupaka u slučajevima kaznenih napada na novinare, poboljšanje zastupanja novinara/ki, urednika/ca i izdavača i odbrane pred sudovima u BiH, te primjena odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u zaštiti slobode izražavanja.
Dvodnevnu radionicu organizirali su Vijeće Europe i Udruženje/udruga BH novinari u okviru JUFREX – zajedničkog projekta EU i Vijeća Europe – Jačanje pravosudne ekspertize o Slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope. Seminar je okupio novinare, odvjetnike, suce, tužitelje, medijske eksperte, predstavnike parlamentarnih komisija, sigurnosnih agencija te međunarodne stručnjake za pitanja sigurnosti novinara.
Dnevnik.ba