On je potvrdio kako most Pelješac-kopno treba biti izgrađen za tri godine, odnosno 2012. godine, no nakon toga trebat će dovršiti i ostale radove koji se odnose na izgradnju pristupnih cesta kako bi u konačnici cijeli projekt povezivanja s južnom Dalmacijom bio okončan.
Podsjećamo, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave RH odbila obje žalbe koje su podnesene na odabir kineskog građevinskog konzorcija na čijem se čelu nalazi tvrtka China Road nad Bridge Corporation, a koji je kroz natječajnu proceduru ponudio za gradnju mosta cijenu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a. Butković je naglasio kako se nakon potpisivanja ugovora očekuje početak radova na prvoj fazi cijelog projekta povezivanja te je pojasnio kako je čitav projekt podijeljen u četiri faze, a one uključuju izgradnju cesta do mosta, a posebice prometnice preko poluotoka Pelješca.
Financiranje
Potvrdio je kako ovaj projekt financira Europska unija s 85 posto, pojasnivši kako je od 420 milijuna eura, kolika je cijena projekta, čak 375 milijuna eura bespovratno. Dodao je i kako je već raspisan natječaj za drugu fazu.
Nakon što most bude gotov 2021. neće se morati drugo čekati za njegovo puštanje u prometa, budući da su radovi na pristupnim cestama, napomenuo je Butković, manje složeni i vremenski će trajati mnogo kraće.
Ovime je postalo jasno kako su pali u vodu pokušaji jednog dijela političara iz BiH koji su osporavali cijeli projekt prije rješavanja granice na moru jer je očito kako je Europska unija odlučna da kroz financiranje gradnje mosta konačno poveže racijepkani teritorij jedne od svojih članica. Naime, dio bošnjačkih političara stava je kako gradnju mosta treba vezati uz tematiku razgraničenja na moru, dok su pak hrvatski politički predstavnici u BiH zajedničkog stava kako most ni na koji način ne ugrožava interese BiH.
Odgovori iz RH
Ipak iz Hrvatske su, s obzirom na tvrdnje kako treba utvrditi granicu na moru prije gradnje mosta, jasno naglasili kako se most gradi u hrvatskim teritorijalnim vodama i to najmanje 400 metara od vjerojatne crte razgraničenja s BiH na moru.
Hrvatski premijer Andrej Plenković također je ranije odbacio mogućnost da BiH zaustavi izgradnju Pelješkog mosta te je podsjetio i na tehničke karakteristike mosta kazavši kako je riječ o visini od 55 metara, i o prolazu za brodove širine 200 metara te se stoga zapitao kakav bi to brod trebao ići prema Neumu, a da ne bi mogao proći ispod Pelješkog koji je samo 10 metara niži od onog na Bosporu.
Također, treba podsjetiti kako je izmijenjen prvobitni projekt pa je visina tzv. svijetlog otvora mosta povećana na 55 metara a raspon između stupova na 200 metara što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zaljevu.
Drugim riječima Hrvatska je promijenila gabarite mosta u projektu kako bi zadovoljila stajališta iz BiH.
Od 2006. godine postojalo niz razgovora koordinatora stručnih grupa i prepiski, a održana su i tri bilateralna sastanka, a na zadnjem koji je održan 7. 12. 2006., potpisana je usuglašena zabilješka u kojoj se, između ostalog, navodi kako je prihvaćen prijedlog bosanskohercegovačke strane o širini plovnog puta od 200 metara te visini svijetlog otvora mosta od 55 metara. No, Vijeće ministara na sjednici 6. rujna 2007. godine nije postiglo konsenzus oko usvajanja zaključaka predloženih u informaciji. Jedini usvojeni zaključak je bilo zaduženje Ministarstvu civilnih poslova da zatraži od državnog Povjerenstva za granice dostavu cjelovitog izvješća o njegovom radu, piše Dnevni list.
Dnevnik.ba