Karadžić je priliku za argumentiranje žalbe koju su on i njegov tim podnijeli na prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrečenu u ožujku 2016., u cijelosti iskoristio održavši sucima konfuzno političko-povijesno predavanje o uzrocima rata u BiH kako ih on vidi. Pritom mu je glavna teza bila kako on nije ni za što kriv jer je postupao isključivo sukladno ustavima, zakonima i međunarodnom pravu, prenosi HRT.
Zločine koje su počinile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom opisao je kao marginalne i izolirane incidente čijim se počiniteljima odmah sudilo. Paravojne snage smo redovno uhićivali, kazao je Karadžić dodajući kako se takvih odrekao još u lipnju 1992.
Teza o insceniranim napadima koji su navodno trebali poslužiti ne bi li se ishodila međunarodna intervencija tijekom rata u BiH Karadžića je toliko ponijela da je u jednom trenutku kazao kako su muslimani izazivali velika samoubojstva odnosno ubojstva svog naroda.
Pokušavajući sucima MICT-a objasniti svoje viđenje stanja u BiH Karadžić je kao svoju ratnu strategiju opisao plan po kojemu je trebalo spriječiti muslimane da preplave teritorij na kojemu su živjeli Srbi odnosno planine na koje su Srbi pobjegli kada su provalili Turci.
Povijesnim eskapadama pribjegao je i pokušavajući uzroke posljednjeg rata u BiH naći u 2. svjetskom ratu te je ustvrdio kako su Srbi zapravo od 1992. do 1995. ratovali zbog zločina koje su pola stoljeća ranije počinile ustaše. Stoga su, kako je pojašnjavao sucima, odlučili pod svaku cijenu braniti Jugoslaviju i zadržati u njoj BiH ili barem njene dijelove nastanjene Srbima, a Karadžić kaže kako se tu kao nacionalno svjesna osoba našao pozvan sudjelovati da se ne bi ponovio genocid iz 2. svjetskog rata.
Ustvrdio je kako je pritom bio isključivo zagovornikom mira te kako je u BiH pokušavao ishoditi administrativno grupiranje kao u Švicarskoj, a ne etničku homogenizaciju te kako je odlučno zagovarao zaštitu Hrvata i Bošnjaka koji su se zatekli na teritoriju pod nadzorom snaga bosanskih Srba. Srpska strana predlagala je transformaciju BiH poput Švicarske, a Sarajeva po uzoru na Bruxelles, Karadžićev je komentar dijela presude kojom je proglašen krivim za entičke progone.
Prvostupanjska presuda objavljena je 24. ožujka 2016. godine i Karadžić je tada osuđen za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrjebljenje, ubojstva, deportaciju, nehumana djela, teroriziranje i protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tijekom 1992. godine.
Karadžićeva obrana i tužiteljstvo MICT-a zaključit će iznošenje svojih argumenata u utorak. Konačna presuda, kako je ranije najavio sudac Meron, može se očekivati u prosincu ove godine.
Dnevnik.ba