Zamjenik ministra Ministarstva komunikacija i prometa BiH – Saša Dalipagić prokomentirao je za Dnevni list ovu odluku Europske komisije, imajući u vidu događaje u BiH u protekloj godini, a kada je u pitanju izgradnja Pelješkog mosta.
– Ova odluka Europske komisije, odnosno potvrda ranije donesene odluke o podršci i financiranju grant sredstvima u iznosu od 375 milijuna eura, mene nije iznenadila. Od samog početka ove priče o izgradnji Pelješkog mosta, imao sam stav da je to pitanje struke, a ne politike iako su Bošnjačke stranke, razni Bošnjački lobiji i eksperti ovo pitanje ispolitizirali do usijanja, a najvjerojatnije radi stjecanja određenih političkih poena, u cilju preuranjene predizborne kampanje, rekao je Dalipagić.
Dodao je kako je sve to samo rezultiralo nepotrebnim podizanjem tenzija između dvije susjedne i prijateljske zemlje i određenim zatezanjem odnosa BiH i Europske komisije.
– Europska komisija nije upala u besmislene političke igre, te mislim da je sa svih aspekata sagledala i analizirala sve relevantne činjenice bitne za izgradnju mosta i uvažila pozitivno mišljenje neovisne ekspertne konzultantske kuće JASPERS, i na temelju svega donijela ovakvu odluku, rekao je Dalipagić, dodavši kako su dvije ključne činjenice na temelju kojih je Europska komisija odlučila donijeti ovakvu odluku.
– Prvo – 1999. godine tadašnji Predsjednici Hrvatske i BiH – Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su ‘Sporazum o granici na moru kod Neuma’. Ovaj Sporazum nije ratificiran od strane zemalja potpisnica, ali i pored toga isti ima pravno dejstvo i primjenjuje se. Po tom sporazumu je jasno da se pozicija gdje će se graditi most i pristupne ceste mostu, nalazi oko 500 metara od granične crte, na teritorij Hrvatske, pa iz toga proizlazi da je njegova gradnja unutarnje pitanje Hrvatske, rekao je Dalipagić.
Drugo, kako navodi Dalipagić, i pored činjenice da se gradnja vrši na teritoriji Hrvatske, a obzirom na poziciju gradnje mosta koja se nalazi na izlazu iz teritorijalnih voda druge zemlje tj. BiH, Hrvatska je bila u obvezi da sa BiH usuglasi bitne tehničke gabarite mosta, a to su visina mosta i širina plovnog puta između nosivih stupova, kako bi se BiH omogućio nesmetani izlaz na otvoreno more.
– Godine 2005. je formirana radna grupa u koju su ušli eksperti iz BiH i Hrvatske, čiji zadatak je bio da usuglase ove bitne tehničke gabarite. Hrvatska strana je pri tome u potpunosti prihvatila sve zahtjeve i sugestije bosansko-hercegovačke strane, te su određeni gabariti mosta, visina 55 metara, širina plovnog puta 200 metara i na temelju toga je urađena i projektna dokumentacija, zaključio je Dalipagić.
Dnevnik.ba