Europsko vijeće odobrilo je u ožujku na svome zasjedanju u Bruxellesu otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a istom odlukom poziva Komisiju da pripremi Vijeću pregovarački okvir u cilju prihvaćanja od Vijeća u trenutku kad su poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. godine. Iako sam Europski parlament nema izravnu ulogu u procesu pregovora, on je odgovoran za izbor predsjednika Europske komisije, kao i njezinih povjerenika, a ako se pogleda metodologija pregovaračkog procesa, vidljivo je kako značajnu u poziciju u istom igra upravo Europska komisija.
Stoga ovi izbori nose dodatnu težinu i imaju osobit značaj u vremenu kada BiH, opterećena vlastitim unutarnjim izazovima, treba odlučnu potporu i fokus institucija Europske unije. Bez obzira na pitanje hoće li BiH uspjeti dobiti pregovarački okvir od “starog” saziva Europske komisije ili će pak morati pričekati dinamiku ustroja nakon provedenih europskih izbora, jasno je kako će sam tijek pregovora dobrim dijelom ovisiti upravo o Europskoj komisiji. Poznato je, naime, kako se pregovori vode u okviru međuvladinih konferencija na kojima sudjeluju predstavnici država članica EU-a i Europske komisije te predstavnici države kandidatkinje. U prijevodu, sudjelovanjem na ovim europskim izborima hrvatski državljani će konzumirati svoje pravo i odgovornost za ustroj nove zakonodavne, ali i izvršne vlasti Europske unije. A navedeni izbori, kao što je poznato, dolaze u iznimno osjetljivom geopolitičkom trenutku kada se Europa, ali i cijeli demokratski svijet, suočava s novim izazovima i prijetnjama zbog kojih je potrebno zaokružiti proces integracija na jugoistoku Europe te postati dio jedinstvene sigurnosne arhitekture. I to je jedan od čimbenika zbog kojih se na ove europske izbore s osobitim zanimanjem gleda i u BiH, državi koja na svojem europskom putu mora stabilizirati unutarnje političke prilike, a što je pak moguće dobrim dijelom postići i kroz donošenje pravednih izmjena Izbornog zakona koje će omogućiti legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda. Ne treba zanemariti činjenicu kako je upravo Europsko vijeće na inzistiranje Hrvatske u Strateški kompas uvrstilo odrednicu o konstitutivnosti, a što je zalog za budućnost i pokazatelj kako Unija prepoznaje i traži poštivanje ustavne arhitekture BiH koju karakterizira upravo temeljna odrednica o konstitutivnim narodima.
Kao što je poznato, izbori se održavaju 9. lipnja, a birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za njezino izdavanje, ne moraju se aktivno registrirati, već će se po službenoj dužnosti aktivno registrirati za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici.
Dinamika pregovora
Kakvu dinamiku pregovaračkog procesa može očekivati BiH, pitanje je na čiji odgovor neće utjecati isključivo stanje u zemlji, već i raspoloženje unutar institucija Unije. Temeljno pravilo pregovora je da država kandidatkinja mora preuzeti, provesti i primijeniti cjelokupni acquis EU-a, a predmet pregovora su dinamika i način kako će to biti urađeno. Acquis EU-a je pravna stečevina EU-a i predstavlja skup zajedničkih prava i obveza za države članice EU-a. Acquis EU-a se stalno razvija, a čini ga: primarno zakonodavstvo, tj. osnivački ugovori, njihove izmjene i protokoli, ugovori o pristupanju te Povelja o temeljnim pravima; sekundarno zakonodavstvo, tj. uredbe, smjernice, mišljenja i odluke te drugi akti kao što su akti vezani uz vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, međuinstitucionalni sporazumi i sl.; drugi izvori prava, tj. presude Suda EU-a, deklaracije i rezolucije EU-a i međunarodno pravo. Dio prava EU-a su i međunarodni ugovori koje zaključuje EU s trećim državama ili s međunarodnim organizacijama te opća pravna načela. Za potrebe pregovora acquis EU-a dijeli se u 35 pregovaračkih poglavlja, a uvođenjem “nove metodologije” u pregovore 2020. godine ta se poglavlja povezuju u šest klastera.
Dnevnik.ba