Naime, Vijeće ministara BiH još je u prosincu prošle godine dobilo zaduženje od parlamenta da u roku od 30 dana dostavi prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH kojima se onemogućava ublažavanje kazne, odnosno zamjena kazne zatvora za novčanu za kaznena djela iz člana 162b ovog zakona (protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama).
Budući da Vijeće ministara u proteklih 10 mjeseci nije ništa uradilo, izmjene zakona inicirala je Aleksandra Pandurević, poslanik SDS, te u međuvremenu pribavila sva potrebna mišljenja, no burna rasprava tek će uslijediti, ako je suditi po stavovima koje smo dobili iz klubova parlamentarnih stranaka.
Kako kaže Milica Marković, poslanik SNSD-a, predlagač se ovdje ne bavi suštinom problema, no ona još ne zna kako će SNSD glasati, jer Klub ove stranke još nije odlučio hoće li ili neće podržati ovaj zakon.
"Mislim da se Aleksandra Pandurević bavi marginalnim stvarima, a ne suštinskim problemima. Oni trebaju dati nalog svom ministru sigurnosti da se pozabavi brojem vehabijskih zajednica i islamskih radikalnih snaga, koje su ozbiljna prijetnja BiH i samim građanima, a ne ovim marginalnim pitanjima", kazala je Markovićeva, dodajući da će Klub SNSD-a zasjedati u utorak.
Hoće li ili ne zakon podržati, na sjednici Kluba odlučiće i SDA, kaže Šemsudin Mehmedović, poslanik ove stranke.
"Na klubu ćemo zauzeti konačni stav. Taj prijedlog jeste vrijedan razmišljanja kakve bi imao posljedice i koristi po državu BiH", kaže Mehmedović.
Sličan odgovor dobili smo i od Mirsada Đonlagića, šefa Kluba poslanika SBB-a.
"To je značajno pitanje i naši pravni stručnjaci ga proučavaju, a konačni stav ćemo zauzeti na sjednici Kluba u utorak", rekao je Đonlagić.
Prema riječima Damira Bećirovića, poslanika DF-a, ova partija će podržati predloženi zakon, dok stavove SDP-a i HDZ-a jučer nismo uspjeli dobiti, jer nisu odgovarali na naše pozive.
Vrijedi naglasiti da kao razloge za donošenje ovog zakona predlagač Aleksandra Pandurević navodi to da se u praksi pokazalo kako je više osoba, povratnika sa stranih ratišta, sklopilo sporazume o priznanju krivice, nakon čega im je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.
"Ovo ne samo da je izazvalo uznemirenje javnosti, već je otvorilo opasnost od ponavljanja krivičnog djela. Ne ograničavajući se na krivična djela terorizma, potrebno je primijeniti represivnije odredbe, odnosno onemogućiti zamjenu zatvorske kazne novčanom, kao i prijevremeno puštanje na slobodu osuđenih lica", navedeno je, između ostalog, u obrazloženju, pišu Nezavisne.
Dnevnik.ba