Engleski znanstvenik koji je svjetsku slavu stekao svojim radom o crnim rupama i teoriji relativiteta, ali mu je u 22. godini otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS) pa je veći dio života proveo u kolicima, preminuo je 14. ožujka u 77. godini u svom domu u Cambridgeu.
Komemoracija
BBC navodi da će komemoracija Hawkingu biti održana 31. ožujka u sveučilišnoj crkvi Svete Marije u Cambridgeu, a potom i poseban prijem na koledžu Trinity, dok će posmrtni ostaci biti položeni u Westminsterskoj opatiji.
"Sasvim je logično da pepeo profesora Stevena Hawkinga počiva u Opatiji, pored njegovih kolega, istaknutih znanstvenika. Newton je pokopan u toj crkvi 1727. godine, a Darwin 1882.", kazao je dekan Westminsterske opatije John Hall, ne navodeći datum polaganja urne.
Hawking je unaprijedio razumijevanje prostora, vremena i prostor-vrijeme singulariteta, a iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga Kratka povijest vremena. Tijekom karijere razotkrio je neke od najzamršenijih tajni svemira, iako je bio primoran komunicirati samo pomoću kompjutora.
Dnevnik.ba