Vlada Federacije BiH usvojila je jučer Uredbu o postupku vanrednog nadzora u gospodarskim društvima od sistemskog značaja za Federaciju BiH, koja je posebno važna u kontekstu poslovanja poduzeća iz grupacije Agrokor u BiH, prenosi Dnevni list.
Prema riječima federalnog premijera Fadila Novalića, ono što je Lex Agrokor u Hrvatskoj i Lex Mercator u Sloveniji, to je ova uredba u Federaciji BiH. Sa druge strane pojašnjava kako to ne znači da Vlada preuzima upravljanje nad grupacijom. Vlada imenuje povjerenika i sama ga plaća, a njegov prvenstveni zadatak je da nadzire financijske, ekonomske, pravne i socijalne aspekte, te da kroz definirane mjere minimizira rizike.
-Povjerenik ne može zabraniti raspolaganje imovinom, ali putem mjera može osigurati da se sredstva dobivena na primjer prodajom imovine usmjere na plaćanje dobavljača, i to na način da se direktno nadzire poštivanje Zakona o financijskom poslovanju. Dakle, mi imamo postojeći zakonski okvir, a Uredbom pojačano nadziremo primjenu zakona, kako bi mogli djelovati preventivno, a ne nakon kršenja određenih odredbi, navodi Novalić napominjući da je jedini cilj ove uredbe bio da se zaštiti Federacija u slučaju određenih poremećaja u velikim kompanijama koje posluju na njenom području. Ekonomski stručnjaci ali i javnost jučer su prokomentirali kako je Vlada sa ovom uredbom uvelike zakasnila i da više niko ne može zaustaviti dešavanja oko Konzuma.
Ugroženi dobavljači
Uredbom koju je Vlada FBiH jučer usvojila je obuhvaćeno pet kompanija koje zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju godišnje prihode veće od 500 milijuna maraka. Uredba je privremenog karaktera i bit će primjenjivana šest mjeseci.
Iz Vlade su jasno rekli da je neposredan povod za donošenje Uredbe, intenzivan monitoring aktivnosti u vezi s poslovanjem Agrokor grupacije u BiH, koji praktično traje od početka drugog kvartala 2017. godine.
Naglašavaju i kako su članovi Skupštine dobavljača koji posluju s kompanijama Konzum i Velpro na sastanku s predstavnicima Vlade FBiH istakli da je neophodno da u sve buduće aktivnosti aktivno budu uključeni predstavnici vlasti na svim razinama, odnosno nadležne institucije i pružiti konkretnu pomoć u rješavanju krize sa Agrokor grupacijom, kažu iz Vlade.
-Obzirom na to da se 80 posto aktivnosti grupacije Agrokor u BiH odvija u Federaciji, te da su nastupile dodatne okolnosti dospijeća kredita, kao i organiziranja dobavljača, bilo je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako dobavljača, tako i zaposlenih, u skladu s nadležnošću Vlade, stoji u priopćenju sa sjednice Vlade. Trenutno je ugroženo direktno 1.300 dobavljača kojima Konzum duguje oko 130 milijuna maraka, od čega je 60 milijuna dospjelih obaveza, dok je broj indirektno ugroženih dobavljača daleko veći (samo u mljekarskoj industriji više od 2.000).
Problem sa Kiseljakom
Federalni premijer je jučer medijima predočio trenutno stanje u Konzumu rekavši kako nije moguće izbjeći rizike i štetu jer su sva dešavanja u BiH pod snažnim utjecajem dešavanja u Hrvatskoj. Podsjetio je i na to da je već počela tranzicija brenda iz Konzuma u Mercator, ali da sama promjena brenda neće riješiti probleme.
Dobavljači su, kaže Novalić, postigli sporazume sa grupacijom i ostaje da se vidi da li će biti poštovani od strane Agrokor grupacije.
Na pitanje novinara kakve posljedice može imati aktiviranje garancija Sberbanke za dug Jamnice i da li može doći do stečaja Sarajevskog kiseljaka, Novalić kaže kako ne može komentirati sudsku odluku, te da sa ekonomskog stanovišta, sama činjenica da će doći do promjene vlasništva nije sporna.
-Međutim, sporni su ostali dogovoreni procesi, kao što je dokapitalizacija Konzuma od strane Sarajevskog kiseljaka. Inzistirat ćemo da se transakcija obavi prije nego dođe do promjene vlasništva.
Poslovanje Sarajevskog kiseljaka je stabilno, međutim ono što nas zabrinjava jesu moguće garancije, osim dionica, kao što su mjenice i hipoteke. U svakom slučaju, Uredba će nam dati ovlasti da ostvarimo uvid i imamo pravovremene i točne informacije. U ovom trenutku, ne bih spekulirao o tome da li takve garancije postoje i da li njihov obim može ugroziti poslovanje do tog obima da se pokrene stečaj. Ali, Uredbom se predviđaju i ovlasti povjerenika u slučaju pokretanja stečajnog postupka, tako da smo predvidjeli i tu situaciju, rekao je Novalić u razgovoru za agenciju Fena. Potvrdio je i da je u prošlom mjesecu došlo do značajnog smanjenja broja radnika u ovoj grupaciji zbog gašenja Velpra.
Šta je Uredba?
Iz Vlade pojašnjavaju da se Uredbu o postupku vanrednog nadzora u gospodarskim društvima od sistemskog značaja za Federaciju BiH, ne primjenjuje na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva i mikrokreditne organizacije, koje reguliraju posebni zakoni.
Mjere vanrednog nadzora bit će primjenjivane na gospodarsko društvo i sva njegova zavisna i povezana društva. Vlada odlukom o pokretanju postupka vanrednog nadzora definira konkretne mjere za svako društvo od sistemskog značaja. Te mjere mogu, između ostalog, uključivati pojačan nadzor Porezne uprave FBiH nad primjenom Zakona o financijskom poslovanju i nad uvjetima vezanim za transakcije između povezanih osoba, od strane Porezne uprave FBiH, pojačan nadzor nad poštivanjem Zakona o radu, formiranje odbora povjerilaca s jasno definiranim ovlaštenjima, itd.
Revizija na račun invalida Vlada je jučer utvrdila i Nacrt zakona o ugostiteljstvu FBiH. Njegov cilj je da doprinese suzbijanju sive ekonomije i osigura bolju zaštitu korisnika ugostiteljskih usluga. S tim u vezi, predloženim rješenjima se nastoji uvesti više discipline u ovu oblast. Predviđa se osnivanje registra ugostiteljstva u FBiH kojim bi bili obuhvaćeni svi subjekti koji se bave ovom djelatnošću. Također, omogućava se uvođenje fizičkih osoba iznajmljivača u sustav u Federaciji. S tim u vezi jača se odgovornost svih subjekata u pogledu organizacije i pružanja ugostiteljskih usluga
Nacrt zakona ugostiteljskom djelatnošću smatra pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja itd. Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Jedna od novih odredaba je da, izuzetno, troškove medicinskog vještačenja može snositi i osiguranik na koga se medicinsko vještačenje odnosi, kao i poslodavac kod kojeg je osiguranik zaposlen. U prijedlog zakona je dodan novi član kojim je predviđena revizija prava invalida I i II kategorije.
Ovim je omogućeno da Federalni zavod PIO, za invalide I kategorije, a poslodavci za invalide II kategorije, uz uplatu troškova postupka, bude izvršena revizija korisnika ovih prava. To će direktno uticati na finansijsku situaciju Federalnog zavoda PIO i Zavoda zdravstvenog osiguranja. Institut donosi nalaz, ocjenu i mišljenje isključivo na osnovu postojeće medicinske dokumentacije u spisu predmeta i na osnovu pregleda osiguranika.
Dnevnik.ba