Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu završilo je ročište na kojemu je izrečena nepravomoćna presuda bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću, optuženom za genocid i druge ratne zločine nad muslimanima i Hrvatima u BiH počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Predsjednik raspravnoga vijeća Alphons Orie, koji je obrazložio presudu, prvo je čitao najvažnije dijelove optužnice, a potom je iznio zaključke raspravnoga vijeća.
Kazao je da je Mladić optužen za pet točaka za zločine protiv čovječnosti: progoni, istrebljenje, ubojstvo, deportacija, nehumana djela poput prisilnog premjšetanja. Među četiri točke za kršenje zakona ili običaja ratovanja su: ubojstva, terorizam, protupravni napadi na civile, uzimanje talaca.
Presuda Mladiću je najvažnija presuda za ratne zločine u BiH. Na pravdu se čekalo više od dva desetljeća, a optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja u BiH od svibnja 1992. do pred kraj 1995.
Od 12. do 14. srpnja 1995. godine je vojska Republike Srpske i ministarstvo unutarnji poslova tzv. MUP organizirali su prijevoz oko 25.000 bosanskih Muslimana, uglavnom žena, djece i starih osoba iz enklave Srebrenice u teritorij pod kontrolom Armije BiH. Prevezeni su kamionima i autobusima. Srpski vojnici izdvojili su vojno sposobne muškarce koji su se htjeli s njima prevesti. Neki od njih imali su samo 12 godina a neki su bili stariji od 60 godina. Te akcije su se vrlo često događale na vrlo agresivan način, kazao je među ostalim sudac Orie.
Vijeće je zaključilo da je optuženi pomogao bivšoj JNA u različitim dijelovima. Od 12. svibnja 1992. bio je komandant glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na tom položaju je bio do 8. studenog 1996. godine, dodao je.
Što se tiče sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata Vijeće je utvrdilo da je od 1991. do 30. studenog 1995. da je postojao udruženi zločinački potvhat čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata s područja na kojem su bosanski Srbi polagali pravo u BiH kroz istrebljenje.
U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis "bezobzirnog uništavanja" privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.
U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.
Dnevnik.ba