Crnoj Gori je dat rok do narednog mjeseca da odgovori na zahtjev Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nakon što su tu zemlju tužile porodice Bošnjaka koji su deportirani 1992., a kasnije i ubijeni u BiH.
Kako bi odlučio o pravnoj osnovi za postupak protiv Crne Gore, Sud je tražio od te države da odgovori na navode porodica ubijenih, koje tvrde da crnogorske vlasti nisu ozbiljno istražile zločine protiv Bošnjaka, koji su u to vrijeme imali status izbjeglica.
Tužba podnesena 2013. također navodi da je istraga u Crnoj Gori provođena bez entuzijazma, da nije obuhvatala sve odgovorne za taj zločin, uključujući i najviše zvaničnike, bez čijeg se "znanja, pristanka i podrške" ne bi moglo izvršiti policijsko hapšenje i izručenje izbjeglica.
- Istraga je pokrenuta kako bi se pružio razlog za obustavu građanskog postupka koji su pokrenule porodice žrtava radi dobijanja odštete, a ne da bi se postigla pravda - navedeno je u tužbi.
Nevladina organizacija "Akcija za ljudska prava", koja predstavlja porodice, u srijedu je izjavila da zahtjev iz Strasbourga znači da je prvi prag u ispitivanju osnovanosti tužbe uspješno savladan.
- Europski sud za ljudska prava također je pozvao BiH da dostavi pisane komentare s obzirom da su porodice njeni državljani - naveli su iz "Akcije za ljudska prava", prenosi BIRN BiH.
Više od 60 Bošnjaka i nekoliko osoba srpske narodnosti bilo je protuzakonito pritvoreno i dovedeno u sjedište policije u Herceg-Novom, odakle su 25. i 27. svibnja 1992. autobusima deportirani do teritorije pod kontrolom bosanskohercegovačkih Srba, navedeno je u tužbi Europskom sudu. Nakon deportacija, većina je Bošnjaka ubijena, a za njihovim posmrtnim ostacima se još traga.
Devet bivših crnogorskih policajaca optuženih za deportacije oslobođeno je optužbi u studenom 2012., nakon što je Viši sud u Podgorici presudio da, iako su uhićenja bila nezakonita, ona nisu predstavljala ratni zločin, a devet optuženih osoba nisu pripadale nijednoj strani u bh. ratu.
Dnevnik.ba