U Makedoniji neizvjesno: Delije otišle tući Albance, rat bjesni na društvenim mrežama

razbuktavanje

U Makedoniji neizvjesno: Delije otišle tući Albance, rat bjesni na društvenim mrežama

tra 28, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Politička kriza u Makedoniji, koja je kulminirala u četvrtak navečer upadom pristalica VMRO DPMNE u Sobranje, prijeti prerasti u nešto što bi moglo izazvati tektonske poremećaje u čitavoj regiji. Situacija u Skoplju je trenutno pod kontrolom, makar prividnom, iako nitko sa sigurnošću ne zna što bi se moglo dogoditi u danima koji slijede: smirivanje tenzija ili novi val nasilja.

U Skoplju se situacija danas polako smiruje. U centru makedonske prijestolnice u prosvjedima i upadu u Sobranje povređeno je više od 100 ljudi, objavio je makedonski MUP.

Predsjednik Makedonije, pak, nije uveo izvanredno stanje jer još vjeruje da se sve može vratiti u okvir vladavine prava, objavio je proputinov ruski portal na srpskom jeziku Sputnik. Također, ovaj medij je ponudio i svoj stav o događajima u Makedoniji.

"Ništa što se dogodilo u jučerašnjem danu nije slučajno, od oslobađanja Ramuša Haradinaja, i događanja u Makedoniji su, po mom mišljenju, tempirani događaji iz kuhinje NATO-a i struktura američke administracije da bi prijee svega medijski pokrili ono što je najvažnija stvar, a koja se danas događa na Cetinju — nasilno uvođenje Crne Gore u NATO“, kaže za Sputnik Miša Đurković, sa Instituta za europske studije.

Advance, zagrebački analitički portal, s druge pak strane pojašnjava kako postoje unutarnji, ali i poprilično snažni vanjski faktori koji su doveli Makedoniju na rub ozbiljnog sukoba. 

"Kada govorimo o Makedoniji u geopolitičkom smislu onda govorimo o jednom od svega nekoliko preostalih 'slobodnih teritorija' na prostoru Europe, odnosno zemlji koja nije povezana u niti jednu blokovsku političko-vojnu organizaciju. Naime, većina zemalja jugoistočne i istočne Europe do sada je postalo dio ili Europske unije ili NATO pakta ili, najčešće, oboje. Makedonija nije niti jedno niti drugo, što zbog spora s Grčkom oko imena, što zbog ambicija pojedinih političkih snaga unutar Makedonije koje nisu voljne žuriti s tim članstvima", piše portal.

Portal dodaje i kako je vrijeme za balansiranje između Istoka i Zapada prošlo otkako je između Zapada i Rusije buknulo nešto što se sada već bez pretjerivanja može nazvati Hladni rat 2.0. Samim time integracija Makedonije u Zapadne okvire kontrole postala je hitnija dok se u isto vrijeme na tom Zapadu javljaju paranoje da će Rusija pokušati spriječiti takav proces (sličnu situaciju, još i izraženiju, imamo i u Crnoj Gori, no njeno članstvo u NATO-u gotovo je zacementirano).

"To je samo jedan od faktora, drugi je albanski faktor, koji se pak veže uz prvi. Albanija je, kako i znamo, NATO članica, i po tom pitanju poprilično lojalna. Tom teritoriju može se pridružiti i Kosovo iako ono nije službeno u NATO-u, NATO vojna prisutnost čini ga de facto dijelom tog teritorija", piše Advance

Jedna četvrtina stanovnika Makedonije su Albanci (Makedonija ukupno ima oko 2 milijuna stanovnika), a nepovjerenje između etničkih skupina je sve veće, naročito zbog pretpostavke da Albanija ima teritorijalne pretenzije prema Makedoniji (tzv. priča o "Velikoj Albaniji").

No, premijer Albanije i predsjednik njenog Parlamenta, Edi Rama i Ilir Meta, pozvali su Makedoniju na suzdržanost i distanciranje od nasilja.

"Želim s velikom iskrenošću i odlučno kazati da Albanci u Makedoniji ostanu smireni i da ne podliježu provokacijama, da budu primjer kako mi svi zajendno ne želimo kraj za Makedoniju, već stabilnost i daljnju demokratizaciju", poručio je premijer Rama, prenosi Blic.

Napeta događanja u Makedoniji s velikom pozornosti se prate u Srbiji odakle je, prema pisanju srbijanskog Telegrafa, već krenula konkretna podrška za Srbe i Makedonce u slučaju udara Albanaca.

U pitanju su navijači Crvene zvezde, grupa od pedesetak Delija, koji su se samorganizirali iste večeri kada su krenuli sukobi u Makedoniji, i već su u Skoplju gdje čekaju daljnji razvoj situacije.

"Na poziv Srba iz Makedonija i pojedinih navijačkih frakcija Delije su se odazvale i bez mnogo razmišljanja se uputile ka kriznom području. U Skoplju se, pored navijača Zvezde, u ovom trenutku nalazi i mala grupa pristalica FK Rad, sa istim ciljem – odbiti eventualni napad albanske strane. Također, u pripravnosti su i navijači Vardara", piše Telegraf.

Inače, "rat" je već izbio na društvenim mrežama. Tako srbijanski Mondo navodi kako korisnici društevnih mreža prijete sukobima ako premine zastupnik Alijanse za Albance Zijadin Sela teško je ozlijeđen kada su demonstranti upali u zgradu Sobranja nakon što je skupštinska većina izabrala Talata Džaferija iz Demokratske unije Albanaca za novog predsjednika parlamenta.

"Očekujemo građanski rat ukoliko Sela umre", objavio je jedan korisnik Twittera na albanskom.

Zijadin Sela koji je teško povređen u neredima u Sobranju hospitaliziran je na Intentivnoj njezi Klinike za neurokirurgiju u Skoplju i nije u životnoj opasnosti.

J. G. / Dnevnik.ba