Opatija Marija Zvijezda proizvodila je ovaj sir od 1882. godine i bila je službeni dobavljač kraljevske palače u Beogradu i Beču, no 1945. godine komunistička vlast zabranila je proizvodnju sira, uzevši trapistima svu imovinu. Od tada su trapisti sir pravili samo za svoje potrebe ili za neku posebnu priliku, a kada je 1996. umro brat Mohor, jedini koji je znao recept, činilo se da su banjalučki trapisti završili sa proizvodnjom. Međutim, otac Tomislav je po povratku iz Francuske u Banju Luku 2008. godine ponovo pokrenuo proizvodnju sira za prodaju.
Do kraja prošle godine otac Tomislav Topić radio je u sirani u Aleksandrovcu. Svaki dan brinuo se o zagrijavanju mlijeka, pasterizaciji, cijeđenju sirutke, stavljanju sira u kalup i pod presu, soljenju u salamuri, cijeđenju na drvenoj stalaži na kojom su rukom ispisani papirići s datumima kada je kolut sira stavljen na zrenje. Omjeri sastojaka koje je koristio bili su njegova tajna. No, od 1. siječnja ove godine Topić na posao, za koji je dobijao oko 800 KM plaće, više ne ide. O razlozima ne želi govoriti. Kaže samo da "samostan trapista povjerava proizvodnju sira trapista Caritasu biskupije Banja Luka", te da će jedan član samostana ostati zaposlen u zemljoradničkoj zadruzi Livač, u sklopu koje radi i sirana, piše Večernji list.
Iako je nepisano pravilo da se recept pravljenja sira prenosi na mlađeg redovnika, a otac Tomislav trenutno je najmlađi u Mariji Zvijezdi, u sirani u Aleksandrovcu direktor zadruge Livač Draženko Budimir tvrdi da zastoja u proizvodnji sira nema niti će ga biti, te da trapist i dalje prave – redovnici. Priča se da tajni recept zna otac Zvonko Topić, koji u siranu dolazi dva-tri puta tjedno. No, recept za pravljenje trapista strogo je čuvana tajna koja se duže od stoljeća prenosi od usta do usta i u pravilu nikada dva redovnika iz jednog samostana ne znaju cijelu proceduru.
Budimir kaže da je biskup Franjo Komarica otputovao u Rim kako bi se osigurao opstanak opatije. Uvjeren je da će samostan u Banjoj Luci opstati i nastaviti s radom. Uostalom, sir trapist bit će važan u 5,65 miliona kuna vrijednom projektu prekogranične saradnje "Staza Baštine – od Trapista do Graničara" koji Caritas banjalučke biskupije provodi s Lipikom i Garešnicom.
- U Republici Srpskoj se stidljivo spominje trapist, a njegova proizvodnja je važna za regiju, biskupiju i za položaj Hrvata koji su ovdje još ostali. Kroz ovaj projekat namjeravamo napraviti stazu koja će ići od graničara iz Hrvatske preko Nove Topole u kojoj je njemačka zajednica, Čelinovca, gdje je poljska zajednica, i Mahovljana, gdje je talijanska zajednica, do opatije Marija Zvijezda. Sve su te zajednice na ovaj prostor došle zajedno s trapistima – objašnjava Budimir.
U sirani, u kojoj su sada novi pasterizator i presa, već su eksperimentalno počeli od sirutke proizvoditi ricottu te polutvrdi kravlji sir. U zadruzi je 19 zaposlenih, na farmi imaju oko 320 goveda, od čega je 150 muznih krava. Naziv sira trapista zaštitili su 2009. godine, ali to nije bilo dovoljno da se s tržišta uklone krivotvoritelji.
- Htjeli smo zaštititi originalnost proizvoda, ali Agencija za intelektualno vlasništvo i Agencija za sigurnost hrane sada se spore ko je nadležan za pokretanje postupka. Obje agencije tvrde da je nadležnost njihova – kaže direktor Budimir.
Dnevnik.ba