Teritorijalni kraj tzv. Islamske države u Iraku i Siriji sve je bliže. No opasnost se time u bilo kojem kutku svijeta povećava. Terorizam, nažalost, postaje dijelom naše svakodnevice.
Nakon napada u Manchesteru, Europa reagira poznatim ritualima. To u neku ruku krije vlastitu bespomoćnost, iako politika ima mogućnosti reagirati i na drugi način. Ponajprije odgovoriti na pitanje zašto su mnoge terorističke napade izveli mladi ljudi odrasli u Europi. Školovani u javnim školama i fakultetima koji ničime prije nisu odavali dojam da se u njihovu umu razvijaju pakleni planovi.
Kako dolazi do radikalizacije? Jesu li siromaštvo i diskriminacija ili politika, ključni čimbenici? Nudi li u tome smislu, napada u Manchesteru nešto novo, pitanja su koja su u Temi dana HRT-a analizirali Anita Perešin iz Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost te stručnjak za sigurnost Robert Mikac.
Anita Perišin kaže kako iznenađuje činjenica da su počinitelji najnovijih terorističkih napada osobe koje nisu boravile na području Sirije. Nakon što je tzv. Islamska država izgubila mnoge svoje teritorije simpatizere je putem društvenih mreža upozorila da nije primarni cilj da dođu na teritorij države već da djeluju lokalno, istaknula je Perešin. Dodala je da motivi prihvaćanja ISIL-ove ideologije od strane njihovih simpatizera različiti - od vjerskih, osobnih humanitarnih.
Mikac se složio s tvrdnjom da se teroristi ne rađaju, oni se stvaraju. Više je od 200 faktora koji mogu potaknuti nekoga da krene putem terorizma. Samo sigurnosne službe ne mogu se baviti problemom terorizma, mora se baviti cjelokupno društvo. Moramo dizati svjesnost o problemu, a ne baviti se samo posljedicama, smatra Mikac.
Dnevnik.ba