Svaka višenacionalna država treba biti federalno uređena

Hrvati BiH - nositelji europskih vrijednosti?

Svaka višenacionalna država treba biti federalno uređena

ožu 17, 2017

Piše: Nikolina Lovrić

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Bosna i Hercegovina počiva na načelima federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti, istaknuo je profesor Miljko, naglasivši kako posljednja zapravo odnose na istu stvar - raspodjelu nadležnosti, vlasti, poslova, pa i novca.

Drugog i posljednjeg dana znanstveno stručnog skupa u Neumu, „Hrvati Bosne i Hercegovine- nositelji europskih vrijednosti?“ nastavljena su izlaganja poznatih znanstvenika na temu Bosne i Hercegovine i njezinog puta u europske integracije.

Ugledni znanstvenik iz oblasti prava Zvonko Miljko istaknuo je kako je ustavno pravo nekad bilo poezija prava, u tom duhu je i otvorio izlaganje citirajući Shakespeara.

 

Miljko: Ako dođe do raspakiravanja neka se ono odvije na miran način

Naveo je kako ulazimo u treće desetljeće implementacije Daytonskog sporazuma, a akademska zajednica se još uvijek ne može složiti oko nekih pojmova kao što su država i nacija, zbog čega, kako to neki karakteriziraju živimo u „krizi svih kriza“.

Kriznoj situaciji doprinijele su i druge okolnosti, u prvom redu utjecaj međunarodne zajednice kroz djelovanje visokih predstavnika, ponajviše na štetu hrvatskog naroda.

Profesor je kroz petanest minuta svog izlaganja pokušao pojasniti ključne pojmove koji obilježavaju BiH kao što su federalizam kojega danas mnogi izjednačavaju sa raspadom BiH, čemu se Miljko oštro protivi argumentirajući kako svaka država koja je višenacionalna treba biti i federalna.

Bosna i Hercegovina počiva na načelima federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti, istaknuo je prvi panelist drugog dana znastveno-stručnog skupa, naglasivši kako posljednja zapravo odnose na istu stvar - raspodjelu nadležnosti, vlasti, poslova, pa i novca.

Ugledni profesor i znanstvenik naposljetku je istaknuo kako smatra da BiH treba novi koncept federalizma i lokalne samouprave, no put BiH u EU ostavio je pod znakom upitnika, razmatrajući,može li Europa sa svojim problemima pomoći BiH da se federalizira na europski način, pogotovo kada iz Međunarodne zajednice, osobito SAD-a sve češće dolaze impulsi kako Dayton ne treba mijenjati.

Profesor Miljko na kraju svog izlaganja dotaknuo se i možda  najnepoželjenijeg scenarija za sva tri naroda BiH te zaključio - „Ako ipak dođe do raspakiravanja ovakvog aranžmana BiH, bilo bi dobro da se to odvije na miran način uz duh tolerancije i razgovora svih strana koje su involvirane u ovaj zamršen problem.“

 

Vlaislavljević:  Državni suverenitet BiH cijepaju suvereniteti drugih država

„Ne može se analizirati stanje u BiH bez analize odnosa Hrvatske i Srbije, i njihova odnosa prema Bosni i Hercegovini jer ništa Hrvate i Srbe u BiH ne razdvaja više od njihove braće iz jednonacionalnih država iz susjedstva, misleći pritom na Srbiju i Hrvatsku“, istaknuo je Vlaislavljević.

Davni ustroj u BiH ne ustanovljuju državnici nego nacionalne vođe, odnosno ratne vođe tri naroda

Državni suverenitet BiH cijepaju i ugrožavaju suvereniteti drugih država, jedino se kod Bošnjaka podudara sa državnim – zaključio je Vlaisavljević.

 

Lučić: Svi imaju ideju dok ne dobiju po zubima

Početak svog izlaganja, Ivo Lučič iz hrvatskog Instituta za povijest započeo je jasnim pitanjem što bi to bilo riješenje za Bosnu i Hercegovinu, te ustvrdio kako je ipak moguće i da nema rješenja, jer su sva moguća, pa čak i ono iz Sirije.

„Nad BiH se sudaraju interesi Međunarodne zajednice, zbog čega su kroz povijest počinjali i svjetski ratovi i postizani mirovni sporazumi“ – naveo je Lučić.

Lučić je kroz nastavak svog obraćanja kronološki nastojao oslikati ideje samostalnosti i nacionalnih država koje su se provlačile ovim prostorom od vremena Osmanlija, preko Austro-Ugarske, dvaju ratova, Jugoslavije, do naposljetku zadnjeg, Domovinskog rata.

U tom duhu, Lučić je istaknuo kako ideja stvaranja bošnjačke nacije nikad nije zaživjela jer kod muslimanskog dijela stanovništva BiH nije postojala razvijena nacionalna svijest onako kao to je to bila slučajnost sa vjerskom, dok su i Srbi i Hrvati, oba naroda na svoj način vjerovali kako i jedni i drugi imaju prava nad BiH, te da će doći vrijeme kada će opet biti samo njihova.

„Ali, svi imaju ideju dok ne dobiju po zubima“ – duhovito je zaključio Lučić.

 

Riješiti nacionalna pitanja na temelju jednakopravnosti

Drugi dio izlaganja obilježilo je i obraćanje profesora Mladena Aničića koji je progovorio o nacionalnim i političkim interesima u Bosni i Hercegovini, prijeporima i ratnim sukobima naglasivši pritom kako su lokalni politički igrači potaknuti prividnom promjenom odnosa na svjetskoj sceni počeli dizati tenzije umišljajući sebi kako unutar tih novih kretanja mogu ostvariti svoje maksimalističke ciljeve.

„Želi li netko dobro ovoj zemlji treba konačno početi rješavati nacionalna pitanja u smjeru jednakopravnosti- sve drugo je traženja Božje pomoći“ – zaključio je Aničić.

Ivan Vukoja sa Instituta za društveno politička istraživanja, kroz svoje izlaganje na temu „Unitarizam-separatizam umjesto ljevica-desnica – koncepti državnog ustroja kao odlučujuća determinanta BiH političke scene“ pojasnio je kako je federalizacija uvijek proces, dok je docent  prof. Ivo Jurić razložio  temu Bosne i Hercegovine na njezinom putu zajednice ravnopravnosti, istaknuvši kako jednakopravnost građana ne bi smjela biti ništa manje važna od jednakopravnosti njezinih naroda.

Milan Sitarski izložio je razmatranje na temu „Unitarizam-separatizam umjesto ljevica-desnica – koncepti državnog ustroja kao odlučujuća determinanta BiH političke scene“ koje je obradio zajedno sa Ivanom Vukojom,  dok su docentica Marta Zorko i magistar Nikola Novak  progovorili o geopolitičkoj imaginaciji dominacije većinskog naroda u FBiH, prilikom kojeg su objasnili i geopolitičku važnost Neuma u kontekstu bošnjačkih težnji za izlaskom na Jadransko more.

Nakon izlaganja održana je i rasprava sudionika te su naposljetku predočeni i zaključci dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa u Neumu koji je imao zadatak ponuditi temeljne odgovore na pitanja položaja Hrvata unutar Bosne i Hercegovine kao možda najgorljivijih zagovornika europskog puta ove države puta ove države, ali i viziju Bosne i Hercegovine u članstvu europskih zemalja.

Dnevnik.ba