Ovoga tjedna proslavljen je Dan općine Jajce. Ima li razloga za slavlje i što se događa u kraljevskom gradu, pitali smo predsjednika Općinskog vijeća Jajce Ivu Šimunovića, s kojim je razgovor vodio Marko Karačić novinar Večernjeg lista BiH.
Ima li Jajce razloga za slavlje?
- Mislim da ima. Slavimo 622. obljetnicu prvog pisanoga spomena našega grada iz vremena Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Od toga vremena do danas mnogo se toga dogodilo ovdje. Ostali su povijesni tragovi o vladarima na ovome prostoru. Hrvatinić je bio veliki vladar ovoga dijela Bosne, pa sve do Splita. U to vrijeme smatrali su kako je Hrvoje bio neokrunjeni kralj. Kovao je svoj novac, imao je sve ustrojeno po uzoru na kraljevinu. Ali nikada nije okrunjen. Tek poslije njegove smrti uslijedila je krunidba kralja Stjepana Tomaševića u crkvi svete Marije koju je Hrvatinić za svoje vladavine obnovio i koja je tada zračila sjajem kralja i kraljevine. Kralj Stjepan je nakon Hrvatinića bio najpoznatiji vladar na ovim prostorima. Mnogo je povijesti ovdje.
Tvrđava danas ne sja. U čemu je problem? Zašto se to kulturno i povijesno blago ne tretira na odgovarajući način?
- Tvrđava je izvrgnuta zubu vremena i doživjela je razna devastiranja u prošlosti. Svi osvajači radili su na umanjivanju značaja vladavine kraljeva koji su stolovali u Jajcu. Ipak, ona je toliko čvrsto sagrađena da i danas govori o toj povijesti iako se u ovome vremenu, ali i prošlom sustavu nije tvrđavi dao dovoljan značaj. Tvrđava je primjer koliko je narod bio odan ovom kraju. Toliko kamena iznijeli su na brijeg kako bi je napravili da je to nevjerojatno. Nama iz ovoga vremena šalje poruku kako i mi trebamo graditi nešto što se neće tako lako srušit i što će ostati generacijama koje dolaze te im pokazati kako smo i mi nešto radili.
Kakvo je danas stanje u Jajcu?
- Situacija u Jajcu je u mnogo čemu preslikana s više razine. Imamo kroz više razine vlasti pokušaje da se brojniji narod postavi iznad malobrojnijeg i da određuje prava jednog naroda. Pokušavaju napraviti građansku državu u kojoj će jedan narod vladati drugim. Neke smo stvari ipak uspjeli popraviti. U Jajcu smo konačno postigli da se ide koracima uvažavanja jer tako nije bilo u ranijim godinama. Za kraj prošle i početak ove godine mogu reći kako imamo novu klimu koja obećava bolje uvjete svim političkim subjektima, osobito predstavnicima Hrvata, da se osjete jednakopravnim, uvaženim i ostvare svoja prava kroz proračun općine i kroz institucije ove lokalne zajednice.
Jesu li prošla vremena u kojima se iz škole u Jajcu izbacivalo božićno drvce?
- Jesu i to odgovorno tvrdim. Ide se prema uvažavanju u svakom smislu. Ti problemi bili su ekstremni i to su neka prošla vremena. Danas imamo suglasje u uvažavanju drugog i drugačijeg.
Osjete li se posljedice sukoba u SDA i sukoba SDA sa SBB-om u Jajcu?
- Ne osjećamo ih mi s naše strane, ali na prošloj sjednici Općinskog vijeća dogodilo se nešto što nam je bilo nejasno. Prijedlog koji je bio dobar, a koji se odnosi na organiziranje gospodarskih zona u Jajcu, koji je predložio načelnik općine, odbacili su vijećnici SDA. Još ne znamo je li riječ o podjelama unutar SDA, ali nam je to simptomatično. Godinu dana imali ste žestoke okršje s načelnikom vezano uz raspodjelu vlasti nakon izbora.
Kakvi su danas odnosi s njim?
- Odnos je u posljednje vrijeme korektan. Imamo suglasje o brojnim pitanjima. Ona pitanja o kojima nam se mišljenja razlikuju trebala bi biti riješena uskoro. U svakom slučaju, očekujem kompromis.
Poštuje li se koalicijski sporazum?
- Većim dijelom poštuje. U samom koalicijskom sporazumu naglašena je nacionalna zastupljenost u javnim institucijama u odnosu na broj stanovnika u Jajcu i na tome moramo još raditi.
Je li velik nacionalni disbalans u gradskim institucijama?
- U ovisnosti od ustanove do ustanove. Imamo još gradskih institucija u kojima nije zaposlen ni jedan Hrvat i to se mora mijenjati. Za ostalo možemo reći kako se koalicijski sporazum provodi u skladu s očekivanjima.
Kakav je inače nacionalni sastav u općini?
- Minimalna je razlika u broju stanovnika Hrvata i Bošnjaka, gotovo je omjer 50-50 te očekujemo kako će se on približavati i kada govorimo o zaposlenima u javnim institucijama. Razumijemo namjeru bošnjačkih stranaka da zadrže neke pozicije, ali i one moraju shvatiti kako se problem nacionalnog disbalansa u institucijama mora riješiti i da mi od toga nećemo odustati.
Koliko je sanirana šteta nastala podjelom u hrvatskom korpusu u Jajcu?
- U dobroj smo mjeri tu štetu sanirali. Idemo prema tome da stanje bude još bolje. Nažalost, neke štete koje su u prošlosti učinjene neće biti sanirane u bližoj budućnosti. Ono što je moguće riješiti, mi ćemo to i učiniti.
Kakav je odnos među hrvatskim strankama?
- Suradnja hrvatskih stranaka je dobra. Imamo korektnu suradnju s HDZ-om 1990. U Općinskom vijeću jedino s njima imamo kontinuiranu suradnju. Vijećnik iz Hrvatskog narodnog saveza u velikoj mjeri je korektan prema nama i radimo na tome da ti odnosi budu bolji. Uostalom, ako je dobra suradnja s bošnjačkim strankama, onda mora biti još bolja među hrvatskim strankama.
Kažu da mladi masovno napuštaju Jajce. Što se čini kako bi se taj trend barem smanjio?
- Problem odlaska mladih je problem cijelog društva i jasno je da se osjeti i u Jajcu. Neke proizvodne tvrtke u općini traže nove radnike i ako se nastavi ovaj trend, sigurno će nam nedostajati radne snage. Pojedine struke su već deficitarne. Pozivam sve koji imaju potreba ili problema po tom pitanju da mi se obrate, da vidimo što je problem i kako se može riješiti. Cilj nam je da ljudi ostaju ovdje i poduzet ćemo što možemo da što manje ljudi ode s ovoga područja.
Dnevnik.ba