Prkosni Turski predsjednik Tayyip Erdogan osudio je zapadnjački "križarski mentalitet" u ponedjeljak nakon što su europski promatrači kritizirali referendum koji mu omogućuju nove ovlasti, koje je osvojio u uskoj pobjedi odolijevajući nacionalnoj podjeli, piše Reuters.
Mnoštvo pristaša je haralo ulicama trubeći i mašući zastavama, dok su protivnici lupali loncima i tavama u znak prosvjeda u svojim domovima u ranim jutranjim satima.
Glavna oporbena stranka je odbacila rezultat i pozvala na to da se glasovanje poništi.
Izborne vlasti su rekle da su preliminarni rezultati pokazali da je 51,4 posto birača podržalo najveći remont turske politike još od osnivanja moderne republike. Erdogan tvrdi da je koncentriranje moći u ruke predsjednika bitno kako bi se spriječila nestabilnost. Ali, ograničenost njegove pobjede mogla bi imati suprotan učinak: povećala bi se nestabilnost u državi koja je nedavno preživjela pokušaj vojnog puča, napad islamista, kurdske pobune, građanske nemire i rat preko sirijske granice.
Rezultat leži u ogoljenom dubokom jazu između gradske srednje klase, koja svoju budućnost vidi kao dio europskih tokova, i pobožnih siromaha koji su za Erdoganovu jaku ruku. Erdogan je dao do znanja da je njegova namjera da skrene putanje te zemlje daleko od Europe, najavljujući da će tražiti vraćanje smrtne kazne, koja će učinkovito zatvoriti vrata desetljećima duge potrage Turske da se primi u EU.
"Križarski mentalitet na Zapadu i njegove sluge su nas napali", rekao je Erdogan mnoštvu dok su mahali zastavicama na dolasku u glavni grad Ankaru gdje je bio zbog sastanka kabineta, kao odgovor na procjenu europskih promatrača.
U najprostijem kritiziranju turskih izbora od strane europskih promatrača, izaslanstvo promatrača iz 47-članog Vijeća Europe, vodećeg tijela za ljudska prava na kontinentu, reklo je da je referendum neujednačeno natjecanje. Podrška za "da" glasove dominirala je kampanjom, a uhićenja novinara i zatvaranje medija spriječilo je da se druge poglede da izađu na vidjelo, rekli su promatrači.
"U principu, referendum nije došao do razine standarda Vijeća Europe. Zakonski okvir je bio neadekvatan za odražavanje istinskog demokratskog procesa," rekao je šef izaslanstva Cezar Florin Preda.
Dok promatrači nisu imali informaciju o stvarnoj prevari, zadnje minutna odluka izbornih vlasti da se dopusti brojanje neoznačenih glasačkih listića, narušila je bitne karakteristike izbornog zakona, rekao je OSCE.
Gorka kampanja i ograničeno glasovanje za "Da" je ispoljilo duboke podjele u Turskoj, s tri glavna grada i uglavnom kurdskim jugoistoku koji su glasali "Ne". Službeni rezultati trebali bi biti objavljeni u idućih 12 dana.
Erdogan, populist s potporom nekad zabranjene islamističke stranke, je vladao od 2003. godine bez pravog suparnika, dok se njegova zemlja gradila kao jedna od najbrže rastućih industrijskih sila u Europi i na Bliskom istoku.
Također je bio u središtu globalnih afera, zapovjedajući drugoj po veličini vojsci NATO-a na granicama bliskoistočnih ratnih zona, primajući milijune sirijskih izbjeglica i kontrolirajući njihove daljne tokove u Europu.
Kritičari ga optužuju da usmjerava Tursku prema vladavini jednog čovjeka. Dvije najveće oporbene stranke su pobijale nedjeljni referendum, ukazujući da je poprilično pogrešan.
Prokurdska opozicijska Narodna Demokratska Partija je rekla da je predstavila pritužbe na listiće bez oznake koji utječu na 3 milijuna glasača.
Glavna sekularna oporbena Narodna Republikanska stranka je rekla da je još uvijek nejasno koliko je glasova nevaljano.
"To je razlog zašto jedina odluka, koja može završiti raspravu o legitimnosti (glasova) i pojednostaviti pravna pitanja naroda, je poništanje ovih izbora", rekao je zamjenik predsjednika stranke Bulent Tezcan.
Tezcan je rekao da će, ukoliko bude potrebno, otići na Ustavni sud Turske, jednu od institucija nad kojom bi Erdogan imao čvrstu kontrolu pod ustavnim promjenama, putem imenovanja njegovih članova.
Erdoganova odgovornost
Predsjednik je preživio pokušaj vojnog puča prošle godine i odgovorio je represijom, zatvorivši 47,000 ljudi, smjenivši ili suspendiravši više od 120,000 ljudi sa državnih poslova, kao što su učitelji, vojnici, policija, suci i ostali djelatnici.
Promjene bi ga mogle zadržati na vlasti do 2029. godine ili više, što ga lako stavlja na poziciju najvažnije ličnosti u turskoj povijesti od vremena Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne države koji ju je stvorio iz praha Osmanskog Carstva nakon Prvog svjetskog rata. Njemačka, domaćin otprilike 4 milijuna Turaka, rekla je da na Erdoganu hoće li izgladiti neslaganje koje je glasovanje stvorilo.
"Čvrsti rezultati referenduma će pokazati kojliko duboko je podjeljeno tursko društvo, a to znači veliku odgovornost za tursko vodstvo i za predsjednika Erdogana osobno", rekli su kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel u zajedničkom priopćenju.
Odnosi s Europom su bili zategnuti tijekom referendumske kampanje kada su Njemačka i Nizozemska zabranile turskim ministrima da održavaju skupove. Erdogan je izazvao krnji njemački odgovor uspoređujući ta ograničenja sa postupcima nacista.
Tisuće Erdoganovih pristaša je mahalo zastavama i puhalo u rogove u ranim jutarnjim satima slaveći čovjeka za kojeg kažu da je transformirao kvalitetu života milijunima pobožnih Turaka koji su bili marginalizirani desetljećima od strane svjetovne elite.
Bili su i prosvjedi protiv rezultata, ali su bili više sporadični. U nekim bogatijim, svjetovnim četvrtima, protivnici su ostali u kući, lupali loncima i tavama, u znak neslaganja koje se proširilo tijekom anti-Erdogan prosvjeda u 2013. godini, kada je policija ugušila demonstracije protiv njega.
Pod promjenama, od kojih će samo neke stupiti na snagu od nakon sljedećih izbora u 2019. godini, predsjednik će imenovati kabinet i nedefinirani broj potpredsjednika, te će biti u mogućnosti odabrati i ukloniti više državne službenike bez odobrenja parlamenta.
Bilo je nekih nagađanja da bi Erdogan mogao raspisati nove izbore, tako da mu nove ovlasti mogu stupiti odmah na snagu. Međutim, potpredsjednik vlade Mehmet Simsek je za Reuters izjavio da ne postoji takav plan, te da će izbori i dalje biti održani 2019.
Erdogan je bio premijer od 2003. do 2014. godine, kada su se promjenila pravila da se održe izravni izbori za ured predsjednika, prije se svečana uloga birala od strane parlamenta. Od kada je postao prvi neposredno izabrani predsjednik, on je zacrtao da se da više značaja tom položaju, da ga digne u rang sa predjedavajućima Francuske, Rusije i SAD-a.
Dnevnik.ba