Gotovo jedna od deset vrsta europskih riba bit će dovedena na rub izumiranja konstelacijom hidroelektrana planiranih na zapadnom Balkanu, otkrila su nova istraživanja.
Jedanaest endemskih vrsta bi nestalo, još sedam bi bilo kritično ugroženo, četiri vrste jesetra (kočiga ili moruna, vrsta ribe) bit će uništene, a broj ugroženih vrsta bi se udvostručio na 24, prema izvješću Sveučilišta u Grazu.
Profesor Steven Weiss, autor dokumenta, rekao je za Guardian: "To je najveći sustavni plan izgradnje s negativnim utjecajima na okoliš za koje znam, od drugog svjetskog rata".
Sveukupno, analiza pokazuje da se 49 europskih, od 531, slatkovodnih vrsta suočava s izumiranjem ili gubitkom od 50 do 100% svoje distribucije na Balkanu.
Weiss je rekao: "Velika gustoća onoga što se planira utječe na sve u regiji. Preobražava čitave riječne sustave u niz spremnika koji se trebaju isprazniti. Prekidaju migracijske koridore, odvode i izoliraju močvare koje imaju dramatičan učinak na ptice. Postoji cijela lančana reakcija. "
Najizloženija populacija 11 riba je: Cobitis jadovaensis; Alburnus vistonicus; Delminichthys jadovensis; Delminichthys krbavensis; Phoxinellus dalmaticus; Telestes polylepis; Telestes turskyi; Telestes ukliva; Knipowitschia mrakovcici; Eudontomyzon hellenicus i Zingel balcanicus.
Sve su to endemske vrste na Balkanu, najvažnijoj europskoj žarišnoj točci biološke raznolikosti za mekušce i ribu.
Jedan dužnosnik EU-a rekao je Guardianu kako bi studija "trebala dati vremena za razmišljanje. Jasno je da nije moguće da se ostvari svačiji plan. Uostalom, samo se ulijeva beton preko cijele regije. "
RiverWatch, skupina za zaštitu koja je koautorizirala istraživanje, procjenjuje da je u regiji planirano ili u izgradnji 2.800 hidroelektrana, a više od trećine njih je na mjestima Natura-e 2000 (Zaštićena područja EU).
Samo tri netaknuta vodotoka - Neretvanski bazen, Morača i gornji Drinski sustav – sama po sebi su domaćini oko 50 ugroženih i zaštićenih vrsta riba.
Zemlje kroz koje prolaze - Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora - ulažu sve u hidro, s ciljem ispunjavanja ciljeva čiste energije EU prije ulaska u Uniju, iako istraživanja pokazuju da hidroelektrana godišnje emitira metan koliko i Kanada.
"Ovo je jedna od vrlo bolnih aktivnosti koje moramo provjeriti", rekao je izvor EU. "Te zemlje imaju planove za usklađivanje sa EU pravilima o obnovljivoj energiji, ali to je tužno stanje.
Alternativa za mnoge od njih nije solarna ili vjetar, već ugljen, a posebno, lignit. "
Uloga EU-a nad zemljama koje još nisu u bloku bila je ograničena na pružanje smjernica o standardima, iako se može razmotriti i tehnička pomoć za zaštitu okoliša, dodao je dužnosnik.
Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha, rekao je: "Ovo izvješće dokazuje da su Balkanske rijeke ribarski raj Europe. Istodobno je nevjerojatno da u 21. stoljeću hidro investitori i političari riskiraju ovu ogromnu prirodnu vrijednost za nešto što zovu "zelena energija".
Dnevnik.ba