Zbog sastanka predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana zavladala je panika u dijelu sarajevskih medija.
Glavna tema razgovora Grabar Kitarović i Erdogana trebale bi biti izmjene Izbornoga zakona u BiH i to je ono zbog čega su sarajevski mediji u panici – ako babo Erdogan kaže da „nije u redu da Bošnjaci politički majoriziraju Hrvate“ ili da „jedan narod drugom ne smije birati političke predstavnike“, onda je jasno da će to bošnjački lider Bakir Izetbegović morati i poslušati.
Kako sarajevski bošnjački mediji znaju da bošnjački puk puno više osluškuje što će reći Erdogan nego recimo Izetbegović, Nikšić ili Komšić, onda pokušavaju svoj puk uvjeriti da je susret Erdogan-Grabar Kitarović zapravo banalan.
Važnost sastanka pokušao je umanjiti i sam Bakir Izetbegović koji je danas izjavio kako turski predsjednik neće posredovati oko izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što bi od njega tijekom današnjeg sastanka trebala zatražiti hrvatska predsjednica kako bi se osigurala legitimna zastupljenost bosanskohercegovačkih Hrvata.
"Ako su točni medijski napisi da je jedan od razloga odlaska predsjednice Hrvatske u posjetu Turskoj razgovor o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH i intervencija predsjednika Erdogana po tom pitanju, onda je to proizvod potpuno pogrešnog razumijevanja mojih prijateljskih odnosa s predsjednikom Erdoganom i odnosa BiH i Turske", rekao je Izetbegović za portal Faktor kojega se smatra jako bliskim njegovoj Stranci demokratske akcije.
Potvrdio je kako se od Turske može očekivati potpora, no ne za izmjene Izbornog zakona na način kako to očekuju bosanskohercegovački Hrvati nego za presudu u predmetu Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu koji se odnosi na provedbu prava nacionalnih manjina.
"Na temelju dosadašnjih odnosa, od Turske možemo očekivati načelnu potporu BiH u skladu sa stavovima Vijeća Europske unije za vanjsku politiku, koje naglašava potrebu provedbe presude Sejdić-Finci i izmjene izbornog zakona koji neće pridonijeti daljim nacionalnim podjelama", rekao je Izetbegović.
Portal televizije N1 donosi izjavu bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, danas irelevantnog političara, koji je ustvrdio kako se „Hrvatska ranije znala nasukati zbog politike prema BiH“.
"Razgovori Hrvatske i Turske o unutarnjem zakonodavstvu BiH nemaju nikakvih izgleda. Neće se to dogoditi, to je potpuna naiva, to se mora provesti u BiH između svih strana", rekao je Josipović.
Portal Vijesti.ba donio čitav niz tekstova koji negativno konotiraju susret Erdogana i Grabar Kitarović. Tako su izvukli Zorana Pusića, potpuno irelevantnu figuru iz Zagreba koja služi samo za to da netko nominalno hrvatske nacionalnosti javno govori protiv hrvatskih interesa, koji je izjavio kako susret Grabar Kitarović s Erdoganom „nije dobra poruka susjedima“.
Isti portal donosi i tekstove u kojima se konstatira da je „Hrvatska remetilački faktor u EU“, da je pristajanje na prijedloge izmjena Izbornoga zakona koje zagovaraju Hrvati „pristajanje na podjele BiH“ i, naravno, da „ovo nije 1993. godina“ te da danas „Turska ne mora trpjeti Tuđmana u suknji“.
Izvjesno je kako sarajevocentrična javnost strahuje od toga da bi Erdogan mogao razumjeti da „jedan konstitutivni narod uistinu drugom ne smije birati političke predstavnike“ ukoliko se želi opstanak BiH.
Pravo je pitanje, žele li danas bošnjački političari Bosnu i Hercegovinu, ili polagano pripremaju teren za uspostavu Bošnjakistana na teritoriji današnje Federacije s Hrvatima kao zavičajnom zajednicom.
J. Gudelj / Dnevnik.ba