Izetbegović je u pravu, Hrvati su odlično pozicionirani na državnoj razini, gdje postoji paritet i odlučuje se na osnovu koncenzusa, ali u Federaciji BiH nije tako, a najveće su ovlasti na entitetskoj, a ne na državnoj razini. Moguće je i to da su hrvatski političari u političkoj trgovini doista dobili značajnijpi dio javnih funkcija, ali to opet ne govori ništa o stvarnoj ravnopravnosti Hrvata, rekla je za Dnevnik.ba Snježana Pavić, novinarka Jutarnjeg lista.
Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba
Podsjetimo, Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA u intervju za sarajevske medije je rekao kako “mantra o ugroženosti Hrvata ima za cilj, upornim ponavljanjem, etablirati nešto što ne stoji i što nije istina.
“Hrvati su odlično pozicionirani i na federalnom i na državnom nivou. U strukturi vlasti na federalnom i državnom nivou, a to je ogroman broj rukovodećih pozicija i pozicija u nadzornim i upravnim odborima, Hrvati učestvuju sa 43 posto odnosno 33 posto, što je duplo više od procenta u ukupnom broju stanovnika u BiH. Federalnu vladu čini 8 ministara Bošnjaka, 5 ministara Hrvata i 3 ministra Srbina, mada su Bošnjaci trostruko brojniji narod u Federaciji od Hrvata”, rekao je Izetbegović.
Linije razdvajanja iz ‘95.
Na Izetbegovićeve izjave reagirao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, otvorenim pismom u kom je poručio kako “neće dopustiti da Izetbegović propisuje kakva prava Hrvati mogu imati”. Između ostalog, Ljubić je naveo i kako je Izetbegović kao čelni čovjek bošnjačkih političkih struktura izravno odgovoran za “islamizaciju BiH koju žele učiniti velikobošnjačkom državom s društvenim normama poput onih u Turskoj i Saudijskoj Arabiji”.
Dugogodišnja novinarka Snježana Pavić, koja prati društveno-politička zbivanja u BiH od ratnih devedesetih do danas, smatra kako je Federacija najvećim dijelom umjesto ravnopravne zajednice i dalje podijeljena po linijama razdvajanja iz 1995. godine.
“Umjesto ravnopravne zajednice tri naroda, Federacija je najvećim dijelom i dalje podijeljena po linijama razdvajanja iz 1995. godine, gdje sva prava uživa onaj narod koji je na kraju rata tamo držao vlast. Nitko tako zadugo ne može opstati, sam i posvađan sa susjedom, šteta da se politička rasprava u BiH spušta na tu razinu jer to nikome ne ide u prilog”, tvrdi Pavić.
Postati većina
Siniša Mihailović, glavni urednik Informativnog programa RTRS-a za Dnevnik.ba, također, u prvi plan postavlja problem “bošnjačke većine”.
“Izetbegović je samo na glas rekao ono što svi znamo a što bošnjačka tzv. elita ne vidi i ne čuje od svog autizma. Nastavak je to politike zapisane u Islamskoj deklaraciji – postati većina. Zato i jesu bili problem s popisom stanovništva, priznavanjem statusa nerezidentnom dijelu a onda nastaviti plan. Ovdje nitko ne brine o ogromnom broju Arapa koji naseljavaju BiH, kupuju imovinu, donose novi stil života a o paradžematima i selefijskim zajednicama još manje. Nacionalni je problem kada kandidat sprskih stranaka pobijedi na izborima u Srebrenici,” rekao je Mihailović za Dnevnik.ba.
Smatra kao bošnjački član Predsjedništva BiH gubi tlo pod nogama i to povezuje sa izjavama Fahrudina Radončića na suđenju u Prištini.
“Uhićenje desetorice Hrvata možda je samo malo razbudilo uspavanu hrvatsku političku zajednicu ali lokalni izbori donijeli su tektonske poremećaje. SDA je izgubila, na scenu se vratio Fikret Abdić a RS dobila punu podršku. Izetbegović gubi tlo pod nogama i zbog tog ovakva izjava. Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić otvorio je vrlo neugodnu priču na sudu u Prištini”, zaključio je Mihailović.
Dodatna destabilizacija BiH
Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu za Dnevnik.ba navodi kako su ovakve Izetbegovićeve izjave dodatno destabilizirale BiH.
“Tom izjavom pokazuje da ne zna što je to mantra i da ne mari za položaj Hrvata u BiH. Takvo neznanje i ignorancija dodatno će destabilizirati BiH”, izjavio je Lučić.
Hrvatska književnica Ivana Šojat za Dnevnik.ba navodi kako se političko Sarajevo prema Hrvatima u BiH odnosi kao prema stranom tijelu koje uvijek nosi epitet „dežurnog zločinca“.
Za razumijevanje trenutačnog stanja u Bosni i Hercegovini, odnosno položaja tamošnjih Hrvata nije potrebna nikakva politička ili povijesna prosvijetljenost, nego isključivo i samo zdrav razum.Izvanjskome promatraču poput mene oči bode činjenica kako se prema bh.Hrvatima vlasti iz Sarajeva sustavno odnose kao prema stranom tijelu, iveru u prstu, nakaznome entitetu koji je iznebuha dobio status „dežurnog“ zločinca., rekla je Šojat.
„Zaboravljeni zločini“ Armije BiH
Šojat smatra kako „ekcesci“ nad Hrvatima nikako ne mogu zainteresirati Tužiteljstvo u BiH a da je BiH dodatno destabilizirana nakon uhićenja u Orašju.
„Nikako da se barem stekne dojam kako su doista sve žrtve u pijetetu iste, ravnopravne, kako doista sve zaslužuju pravdu. „Zaboravljaju“ se zločini Armije BiH počinjeni u primjerice Lašvanskoj dolini, ,bugojanski etnički masakr nad Hrvatima popraćen masovnim progonom, čerečenje Travnika, Grabovica, Vareš, ono osmero djece u Vitezu i mnogi drugi „ekscesi“ koji nikako da zaineresiraju Tužiteljstvo BiH u Sarajevu.Uhićenja u Orašju čin su izravnog, neumoljiva zastrašivanja koji prijeti potpunoj destabilizaciji cijelog područja, a prijete urušavanjem geopolitike kakvu poznajemo, zaključila je Šojat.
Na otvoreno pismo Bože Ljubića, predsjednika GV-a HNS-a BiH danas je reagirao bivši reis-u-lema Mustafa ef. Cerić koji je u svom odgovoru Ljubiću naveo kako „Bošnjaci misle da je Izetbegović odgovoran za povlašten položaj Hrvata u BiH“.
( Ovaj tekst napisan je 08.11.2016. godine )
Dnevnik.ba