NAKON REFERENDUMA U TURSKOJ: Hoće li BiH putevima zelene transverzale i Muslimanskog bratstva?

IZETBEGOVIĆ POSTAJE VEZIR?

NAKON REFERENDUMA U TURSKOJ: Hoće li BiH putevima zelene transverzale i Muslimanskog bratstva?

tra 19, 2017

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Turci u Ankari nakon Erdoganove pobjede na referendumu

Hoće li Erdogan nastaviti neoosmansku strategiju Ankare koja ima tri glavna pravca kretanja – jedan prema središnjoj Aziji, drugi prema islamskom svijetu i treći prema Balkanu putem tzv. Zelene transverzale ostaje vidjeti. A oduševljenje bošnjačkih i islamskih lidera u jugoistočnoj Europi dovoljno govori o željama za ujedinjenjem „muslimanskog svijeta“.

Osude, negativne reakcije i komentari, pozivi na poštivanje  ljudskih prava i dijalog dolaze iz Europe nakon što je u nedjelju, na referendumu o ustavnim promjenama, više od 50 posto Turaka odlučilo aktualnom predsjedniku Erdoganu praktično povjeriti titulu i poziciju sultana.

I dok čelnici Europske unije, poput Sebastiana Kurtza upozoravaju kako nije moguće da Turska sada pristupi zajednici europskih zemalja, iz Sarajeva je stigla  čestitka bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. U glavnom gradu BiH  očekivano – slavlje  i oduševljenje turskih državljana i Bošnjaka, jednako onome kada je Erdoganov strateg Ahmet Davutoglu, usred Sarajeva rekao kako  „Turska ima posebnu obvezu i dužnost prema onima koji sebe vide u kulturološkom ali i političkom i vjerskom smislu kao nastavljače osmanlijske tradicije“.

Predsjednik SDA, Bakir Izetbegović pozdravio je referendumske rezultate uz komentar kako će to stabilizirati prilike u Turskoj i učiniti je još snažnijom silom.

Borislav Ristić, vanjskopolitički novinar zagrebačkog Večernjeg lista u izjavi za Dnevnik.ba navodi kako je nedjeljnji referendum predstavljao zadnji čavao u lijesu Ataturkove vizije Turske kao sekularne republike.

Turska oduvijek bliže despociji nego modernoj državi 

„Nedjeljnim referendumom okončana je stogodišnja iluzija kemalizma u Turskoj. Referendumska volja turskog naroda većinu ovlasti stavlja u ruke jednog čovjeka, Recepa Tayyipa Erdogana. Međutim, jak Erdogan ne znači nužno i jaku Tursku. Radi se o tankoj pobjedi, tako da možemo reći da je ishod referenduma sultanskim ovlastima Erdogana dao legalitet, ali ne i legitimitet. Za to mu je trebalo puno više od tijesnih 51,4% glasova“, naveo je Ristić. 

Smatra i kako je sama ideja Turske kao sekularne republike uvijek počivala i bila čuvana vojnim sredstvima, a mnogo manje voljom naroda.

„Ovo je krah ideje autoritarne modernizacije turskog društva. Ni zalet od jednog stoljeća nije bio dovoljan da bi tursko društvo preskočilo dugu sjenu vlastitog naslijeđa. Ispostavilo se da je ures demokratskih institucija uvijek bio tek tanka koprena nad stvarnošću tipičnom za bliskoistočne despocije“, rekao je Ristić.

Ristić smatra kako je Ataturkova vizija Turske poražena jer većina Turaka to ne želi.

„Da je demokratski politički eksperiment u Turskoj osuđen na propast i da ne ovisi o Erdoganovim manipulacijama i narušavanja demokratske procedure, jasan je pokazatelj i glasanje Turaka u europskim zemljama“, navodi Ristić.            

Kurdima otvoren put u stvaranje države
Borislav Ristić, vanjskopolitički novinar zagrebačkog Večernjeg lista u izjavi za Dnevnik.ba navodi kako je Kurdima, koji su do sad bili, Damoklov mač nad Turskom, sada put u slobodu otvoren. „U trenutku kada se u Siriji pravi kurdsko-američka “zaštićena zona”, koja evidentno predstavlja obrise buduće kurdske države, i kada u Iraku već dugo imamo djelatnu kurdsku autonomiju, ustavne promjene u Turskoj nimalo neće pridonijeti rješavanju tog pitanja u korist Turske.Pod ovim novim okolnostima, slika se mijenja i Kurdima se otvara legitiman prostor za izdvajanje. Ono što je u republici bilo pravno i politički upitno, sada postaje put u slobodu“, izjavio je Ristić .
 

Turska slaba i bez saveznika

Ristić također smatra kako će Erdogan, u želji da stvori veliku i snažnu Tursku, pokrenuti ireverzibilan proces njenog  slabljenja i rastakanja.

„Turska je danas usamljena zemlja, bez saveznika i s golemim problemima. U Siriji je sve stavio na rušenje Asada, ali to mu nije pošlo za rukom zbog ruskog upliva. Umjesto toga, pored Asada, dobit će još i kurdsku državu u susjedstvu. S Europom su odnosi na najnižoj razini ikad. Status Turske u NATO savezu,iako je druga armija po snazi, više je nego loš, naročito nakon obaranja ruskog aviona i pokušaja državnog udara ljetos. NATO seli svoju bazu iz Incirlika. S Rusima je u odnosu ovisnosti, jer nema nikog tko bi mu dao podršku. Od Trumpove administracije također može dobiti samo uvjetnu podršku iz interesa“, navodi Ristić.

Radikalni islam i Muslimansko bratstvo

Ristić je mišljenja kako su glavni problem Turske sami Turci, odnosno Erdoganova većina,  a ne Kurdi, Sirija, Rusi ili Amerikanci.

„Oni su ti koji su u nedjelju odlučili da je islamizam podesniji i bolji režim od kemalizma. Radikalni islam je porazio autoritarni sekularizam, samo bez ulice i smjene režima. Nositelj ideologije radikalnog islama je Muslimansko bratstvo, a nakon njihovog poraza u Egiptu turski predsjednik Erdogan ima ambiciju nametnuti se kao njihov neprikosnoveni lider. On od Turske u stvari želi napraviti Meku današnjeg islamističkog pokreta, koji je u zadnjih nekoliko godina razorio Bliski istok i sjever Afrike“, izjavio je Ristić.

Hoće li BiH putem „Muslimanskog bratstva“?

Siniša Mihailović, glavni urednik Informativnog programa RTRS-a također ističe „Muslimansko bratstvo“ te famozna četiri prsta koja je nekoliko puta dizao i Bakir Izetbegović.

„SDA i bošnjačka politička elita sada su  u problemu. Erdogan je, a tako i Izetbegović, dizao četiri prsta što je znak Muslimanskog bratstva. Vidjet ćemo mogu li europski put i pridruživanje NATO-u za kojeg se Izetbegović, barem deklarativno zalaže, ići paralelno s vizijama  Erdoganove bratske  političke strankoe“, naveo je Mihailović u izjavi za Dnevnik.ba.

„Iako je BiH nekoliko puta skretana pažnja na probleme radikalnog islama, i putem medija i diplomatskih kontakta,  no situacija se nije popravila“, rekao je Ristić i dodao  kako jake emocije koje obuzimaju Bošnjake u BiH povodom Erdoganove pobjede kao i bliski kontakti koje Izetbegović s turskim predsjednikom i Muslimanskim bratstvo gaji, nimalo ne ohrabruju.

U turskom sultanatu Izetbegović bi bio vezir?

Član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, Slaven Raguž, spornim također smatra čestitiku Bakira Izetbegovića te navodi kako on sebe očito vidi kao vezira u budućem turskom sultanatu.

„U 21. stoljeću, sustavu suvremene demokracije, čestitati Erdoganu na rezultatima referenduma, može samo osoba koja sebe smatra   „snažnim liderom“, odnosno diktatorom u BiH, kao što je Erdogan u Turskoj. U oba slučaja, zabrinjavajuće je ako je ovo vizija BiH koju ima bošnjačka politička elita sa Izetbegovićem na čelu“, naveo je Raguž. 

Visković za Dnevnik.ba: Turci u Europi se ne žele integrirati 
Velimir Visković, književni kritičar i leksikograf u Krležinom zavodu u Zagrebu ističe  kako se Turci u Europe ne trude integrirati u društvo. 
„ Ako je Turska pod Erdoganom, doživjela ekonomski procvat, zašto se nezadovoljnici ne vrate tamo? Biraju život u zemljama liberalne demokracije, a zemlji podrijetla biraju dugotrajnu personalnu proislamsku diktaturu“, smatra Visković.  

Ristić također smatra savezništvo Izetbegovića s  ideologijom Muslimanskog bratstva  stranputicom na kojoj se nalazi i nekada velika Turska. Ističe pustoš radikalnog islama koji je načinjen arapskom svijetu, a sada očito prijeti i BiH.  

„Ako Bošnjaci u Erdoganu traže saveznika, treba reći da je to slijepa ulica iz koje nema izlaza. Evo gdje je Turska nakon što ju je Erdogan pokušao upodobiti ideologiji Muslimanskog bratstva, pa zaključiti kakve sve štete ta ideologija nanosi narodu koji joj položi prisegu. Ni Turska, na žalost, to možemo reći već sada, neće umaknuti toj kobi. Ovim su referendumom Turci autorizirali vlastitu propast, a to svakako nije razlog za slavlje“, zaključio je Ristić. 

Hoće li Erdogan nastaviti neoosmansku strategiju Ankare koja ima tri glavna pravca kretanja – jedan prema središnjoj Aziji, drugi prema islamskom svijetu i treći prema Balkanu putem tzv. Zelene transverzale ostaje vidjeti. A oduševljenje bošnjačkih i islamskih lidera u jugoistočnoj Europi dovoljno govori o željama za ujedinjenjem „muslimanskog svijeta“.  

Sve to dokazuju i izjave  bivšeg poglavara  Islamske zajednice u BiH, Mustafe ef. Cerića i  Sulejmana Ugljanina, predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji. Ugljanin je tako naveo kako je „svaki Erdoganov uspjeh  uspjeh i Bošnjaka iz Sandžaka“, a Cerić  kako se „Turska na čelu s Erdoganom  okrenula istoku, uspostavivši savez sa Saudijskom Arabijom koji je ključan za odnose na Bliskom istoku i od povijesne važnosti za muslimanski svijet (…), a u Bosni je važno da je Turska mirna, stabilna i jedinstvena, jer je odgovorna za mir i stabilnost na Balkanu“. 

Dnevnik.ba