StoryEditor

Joan Miro i degradacija umjetnosti

Piše Ivan Vrljić  /  21.04.2018., 12:04h

Rođen je u obitelji zlatara i urara s očeve strane, a s majčine strane u uglednoj tesarskoj zanatskoj obitelji. Sa sedam godina polazi u školu gdje dobiva prve poduke crtanja. Pritisak oca da upiše poslovnu školu rezultirao je pokojom svađom, no mali Joan odlučno prihvaća i tolerira očev naum, a u međuvremenu sebi za volju upisuje umjetničku akademiju La Escuela de la Lonja.

Od 1910. godine do 1911. godine radi razne poslove, između ostaloga kao knjigovođa u jednoj kemijskoj tvrtki. Iste godine izlaže likovna djela na općinskoj izložbi u Barceloni. Dobivši živčani slom 1912. godine, definitivno napušta posao knjigovođe i posve se posvećuje slikarstvu. Pridružuje se umjetničkom pokretu Udruženje sv. Luke. Prva samostalna izložba Joana Miroa u katalonskoj i svjetskoj javnosti biva ismijana i degradirana. To je se zbilo 1918. godine u Dalmauovoj galeriji u Barceloni. Dalmau pokušava rehabilitirati Miroa te mu ponovno organizira izložbu u Parizu 1920. godine.

Tu slavni slikar upoznaje još slavnijega slikara Pabla Picassa. Njih dvojica savršeno razumiju likovni govor i umjetnički jezik te prijateljska faza djelovanja Joana Miroa i Pabla Picassa biva najplodonosnija u stvaralaštvu obojice. Joan Miro upoznaje Pillar Juncosu Iglesias te se ženi s njom 1929. godine, a sljedeće godine dobiva kćer kojoj daju ime Dolores.

Stvaralački opus Joana Miroa kreće od nadrealizma preko fovizma, organske apstrakcije i kubizma.

Tek će se pri kraju života Joan Miro približiti simbolizmu i pribjeći ekspresionističkom koloritu živopisnih boja. On je tijekom čitavoga života osjećao prezir prema ustaljenoj metodi u slikarstvu, kritizirao malograđanski svijet izgubljenih iluzija.

Potreba da promijeni kolotečinu života i da umjetnošću probudi svijest ljudi čini Miroa poslanikom istine u svijetu umjetnosti. Njegova likovna djela ispisana raskošnim bojama i bogatom simbolikom podsvjesnoga zadivljuju oko običnoga promatrača, a najviše otkrivaju da iza očaravajuće nevinosti njegova izričaja leži duboka briga za ljudski rod i kataklizmičku sudbinu modernoga vremena. 

Joan Miro umro je na Božić 1983. godine u Mallorci. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od 11 000 radova raznih umjetničkih tehnika.

Smatra se jednim od najvećih slikara 20. stoljeća jer je djelovao u više likovnih stilova, a uvijek nastojao ostati svoj i gajiti prepoznatljiv stil.  

Dnevnik.ba

19. travanj 2024 16:23