Hrvatski analitičari smatraju kako će AfD tek pokazati pravo lice

alternativa za njemačku

Hrvatski analitičari smatraju kako će AfD tek pokazati pravo lice

ruj 25, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Alternativa za Njemačku, iznenađenje tamošnjih parlamentarnih izbora u nedjelju, još uvijek je stranka nepoznatog kapaciteta i njezine će se mogućnosti razjasniti tek u nadolazećem desetljeću, istaknuli su u ponedjeljak hrvatski analitičari.

Prema neslužbenim rezultatima njemačkih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, koalicija Kršćanskih demokrata Angele Merkel i bavarske Kršćanske socijalne unije osvojila je 33 posto glasova, socijaldemokrati 20,5 posto, Alternativa za Njemačku 12,6 posto, liberalni FDP 10,7, Ljevica 9,2, a Zeleni 8,9 posto glasova. 

Uspjeh krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća politička snaga na nedjeljnim izborima, bila je glavna tema svih informativnih emisija i okruglih stolova u izbornoj večeri, kao i u ponedjeljak u svjetskim medijima. 

Konzervativci Angele Merkel na nedjeljnim su izborima osvojili pojedinačno najveći broj glasova, te će ona poslije njih krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke, no ostvareni rezultat najlošiji je po konzervativce od drugog svjetskog rata i Merkel će biti prisiljena najvjerojatnije ući u tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i zelenima, prenosi Reuters.

Socijaldemokrati su nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključili mogućnost nastavka takozvane velike koalicije s demokršćanima i najavili odlazak u oporbu. 

"I dalje je jedna velika enigma kuda ide AfD jer u njoj ima zbilja različitih ljudi – od konzervativaca do onih koji doista imaju pozitivan odnos prema nacionalsocijalizmu i izvan su onoga što se u Njemačkoj smatra normalnim, demokratskim i ustavnim poretkom", rekao je za Hinu politički analitičar Višeslav Raos s Fakulteta za političke znanosti u Zagrebu.  

"Treba vidjeti kako će se oni prilagoditi na rad u parlamentu. Oni trenutno jesu u pokrajinskim parlamentima, ali na nacionalnoj sceni je to drugačije", istaknuo je Raos, dodavši kako je raširena tvrdnja da se populisti teško mogu nametnuti kroz dugi rok jer "se ispušu i postaju dio establišmenta", ali i ne isključujući scenarij da AfD nije nužno stranka te vrste. 

Govoreći o neuspjehu socijaldemokrata, Raos je podsjetio da su oni još tijekom sedamnaest duge godine vladavine bivšeg čelnika Gerharda Schroedera napravili zaokret, odustajući od mnogih klasičnih socijaldemokratskih ekonomskih i socijalnih politika i skrenuvši ekonomski u desno, prema liberalizmu. 

"To im se cijelo vrijeme vraća jer Merkel nastavlja tu politiku, a oni kao mlađi partner u koaliciji Angele Merkel su to sve manje mogli kritizirati i tu su naravno ušli u krizu", smatra Raos, zaključivši kako je SPD-u sad najbolje otići u oporbu kako bi ponovno stvorili svoj jasan profil. 

Naglasio je i kako će Merkel imati problema u slaganju koalicije sa zelenima i liberalima iz FDP-a jer je riječ o strankama s veoma različitim pogledima na ekonomsku politiku i integraciji unutar Europske unije. 

Povjesničar Tvrtko Jakovina istaknuo je da imajući na umu ukupne trendove u Europi ne možemo biti potpuno iznenađeni uspjehom AfD-a, no da uzimajući u obzir ono što je bila Njemačka i što se u njoj događalo od kraja Drugog svjetskog rata, "ovo mogu biti zvukovi zvona na uzbunu", što će se "reflektirati tek u narednih deset godina". 

"Ovo još nije razlog za paniku kakvog bi imali da je u Francuskoj pobijedila Marine Le Pen, ali su zabrinjavajući trendovi koji ukazuju da se Europa, ili barem najvažnija europska zemlja, mijenjaju, a to nije dobar znak ni za koga, naročito ne za njemačko društvo", rekao je Jakovina. 

Unatoč tome, on smatra da po rezultatima izbora ipak možemo pretpostaviti da će njemačko društvo imati zrelost da se zasad dramatično ne promijeni, no i da AfD ima prostora za daljnji rast. 

"Izbjeglička kriza, pritisak na Europu iz drugih krajeva svijeta, bio to Mediteran, Bliski istok ili Azija, neće prestati. Iz povijesti čovječanstva znamo da su ljudi migrirali, dakle to je zadana varijabla koju nikakve granice i žice neće promijeniti", naglasio je Jakovina. 

Protiv toga se Europa može boriti načinom kojeg simboliziraju AfD,  mađarski premijer Viktor Orban ili čelnica francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen, ili onim kroz kojeg će zemlje probati povući najbolje što imaju od toga poput zadržavanja radne snage, što je htjela Angela Merkel, smatra povjesničar. 

"Ili ćemo imati miran koncept ili ćemo krenuti u sukobljavanje i podizanje žica koje neće ništa promijeniti, što smatram vrlo tmurnim scenarijem", zaključio je Jakovina. 

Dnevnik.ba

Tagovi: