Poštovani gospodine Krešiću, je li zadovoljavajuće sigurnosno stanje imajući na umu najave novih prosvjeda, održavanje izbora te očekivano podizanje tenzija?
- Smatram kako je ponovno na sceni pokušaj izazivanja kontroliranoga kaosa u BiH, što se izravno reflektira na sigurnosno stanje. Uglavnom se razmišlja kako se nešto događa u drugom gradu, drugoj zemlji, drugom entitetu i da se druge to ne dotiče. Sve to povezano je i u konačnici svi će imati problema. Tenzije su već odavno podignute i sve se radi da sustav ne funkcionira te da se sve dovede u blokadu, a da funkcionira samo ono što netko ima pod “kontrolom”. Predizborno vrijeme dodatno će utjecati na usložnjavanje sigurnosne situacije u BiH. Sustižu nas događaji kao posljedica propuštenoga ili pogrešnog u prošlosti ili kao posljedica jednostrano donesenih odluka, kupovanja socijalnog mira i izbora kroz sustav. Malo je urađeno i na integraciji braniteljske populacije u tržište rada.
Jedno vrijeme BiH je bila suočena s problemima u funkcioniranju agencija za provedbu zakona i pravosudnih institucija. Je li se situacija normalizirala i zašto dolazi do takvih pojava?
- Taj problem je kontinuirano prisutan, u manjem ili većem intenzitetu. Jedan od ključnih razloga je taj što se želi pronaći krivca i odgovornost transferirati na drugog, a to kakvo je stanje u nečijoj agenciji, instituciji, to nije važno. Taj model je loš, ali on se kao takav primjenjuje i morat će se mijenjati. Suradnja unutar agencija za provedbu zakona, kao i između agencija, mora biti bolja ako želimo bolji sigurnosni ambijent. Suradnja policije i tužiteljstva mora biti bolja. Nesuradnja je potpora kriminalu i kriminalcima, a to nije dobro. U više navrata govorio sam o tom problemu. Zakonska rješenja su jasna i čelnici ovih agencija moraju poduzeti sve kako bi radili i djelovali sukladno zakonu. Kroz takav rad može se vratiti povjerenje koje je nestalo. Za to treba vremena, ali što prije počnemo, prije ćemo uspostaviti bolju suradnju i sustav učiniti funkcionalnijim.
Kako komentirate činjenicu da BiH nema nadzora nad sigurnosnom službom i postoji li mogućnost zloupotreba u sustavu?
- Ako mislite na nedostatak nadzora nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije, nažalost, mnogi u tome ne vide nikakav problem. Gdje god nema nadzora, moguće su zloupotrebe te se one, nažalost, i događaju. U ovako ustrojenoj BiH, sigurnosni i obavještajni sustav mora imati jak i neovisan parlamentarni i civilni nadzor, koji bi stručnom i objektivnom provedbom svima ulijevao sigurnost i povjerenje. Već dugo toga nema u BiH. To bi dovelo do veće odgovornosti nositelja ključnih pozicija u sigurnosno-obavještajnom sektoru i unaprijedilo njihov rad. Nepostojanje nadzora nad sustavom vodi u probleme, a to je danas prisutno. Dobar model bio bi uspostaviti sustav nadzora da svatko ima pravo biti kontroliran.
Zašto nitko od dužnosnika iz reda hrvatskoga naroda nije bio na sastanku vezano uz uspostavu zajedničke kontakt-točke s EUROPOL-om?
- O navedenom sastanku doznao sam iz medija. Ovakav dogovor oko zajedničke kontakt-točke za suradnju s EUROPOL-om je izvan svake pameti i izvan zakona te Ustava BiH. Priča s EUROPOL-om je od samog početka tekla pogrešno. Onaj tko je pregovarao još 2012., 2013. i 2014. izašao je iz okvira koje je utvrdilo Predsjedništvo BiH kroz osnove za vođenje pregovora. Iznenadilo me što čelnici Europske komisije u BiH podržavaju izvanzakonska rješenja. Međunarodna operativna policijska suradnja nije u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, nego je to isključivo nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, što je regulirano i zakonom o osnivanju te policijske agencije. Takvo rješenje podržavali su svi u BiH, uključujući i RS, u vrijeme donošenja zakonskog okvira. Imam njihove potpise za takvo rješenje. Ono što je “navodno” dogovoreno na sastanku o kojem govorite, podrazumijevalo bi izmjenu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave i drugih zakona, kao i značajna financijska sredstva. Osim toga, navedeno rješenje nije u skladu s preporukama koje nam je dala Europska komisija iz ove oblasti, i to u pisanom obliku kroz potporu vladavini prava u BiH. O tom pitanju nisu konzultirana županijska ministarstva unutarnjih poslova, koja, također, trebaju dati suglasnost jer su izravno potpisnici sporazuma ovakve vrste. Zbog toga dogovori ovakve vrste mogu imati nesagledive posljedice za BiH.
U ovoj godini zabilježen je rekordni broj migranata, njih 1000 koji su ušli u BiH. Postoji li opasnost da BiH postane tampon-zona i očekujete li veći priljev migranata?
- Broj migranata se u ovoj godini jako povećao i taj trend će se, siguran sam, nastaviti i u idućem razdoblju. Nažalost, jedan krak “balkanske rute” uspostavljen je i kroz BiH. Problem migranata pojavio se u BiH kao posljedica globalne krize na koju mi ne možemo nikako utjecati, ali trpimo štetu i posljedice. Suradnja s državama na toj ruti ključna je za rješenje problema, a ona je danas jako skromna i ne baš u potpunosti iskrena. Hrvatska se priprema za Schengenski sporazum, čini napore i uz potporu EU investira značajna sredstva kako bi osigurala granice prema nama. Neću isključiti mogućnost da na određenim lokacijama postavi i ogradu, kao što su i Mađari uradili, da angažira i vojsku za rješavanje tog problema, a onda oni koji su na ovoj ruti ostaju u BiH. Mi na takav scenarij nemamo odgovor. Situacija s migrantima će se dodatno zakomplicirati.
Postoje li u tome smislu “poticaji” da ti ljudi krenu još masovnije prema BiH?
- Naravno da postoje. Veliki igrači trguju “problemom” migranata, što je očigledno. Osobno to i očekujem u idućem razdoblju. Moramo spremati odgovor na tu pojavu, ali ne samo na razini verbalnoga. Žurno treba kapacitirati Graničnu policiju BiH, riješiti pitanje Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji, a broj izvršitelja povećati već u ovoj godini za najmanje 1000 preraspodjelom iz drugih policijskih agencija privremeno dok novi policajci ne prođu obuku. Bez ljudskih i materijalno-financijskih resursa nema kvalitetnog odgovora na taj problem.
Nedavno su objavljeni podaci o broju islamista koji su poginuli, ali i o onima koji se još nalaze u Siriji. Koliko su ti ljudi opasnost za BiH?
- Svi koji su bili u ISIL-u, Siriji, Iraku te drugim ratištima ili u nekoj drugoj paravojnoj formaciji prijetnja su za sigurnost BiH. Veliki problem predstavlja činjenica da povratnici sa stranih ratišta imaju značajan broj simpatizera u BiH. Objavljivanje popisa onih koji su poginuli u Siriji i Iraku je, nažalost, pokazatelj veličine problema s kojim smo mi u BiH suočeni. Neki toga nisu ni svjesni i prešućuju ga danas, ali plašim se da će nas to sustići u budućnosti. Problem nasilnog ekstremizma i prijetnji od terorizma je jako prisutan. U prilog mojoj tvrdnji su i posljednja uhićenja osoba koje se dovode u vezu s terorizmom, a državljani su BiH.
Nedavno je bivši vrhovni zapovjednik NATO-a Wesley Clark upozorio da Saudijska Arabija, Rusija i Turska destabiliziraju BiH i Balkan. Očekujete li u tom smislu povratak EU i SAD-a u regiju?
- BiH su potrebni iskreni i pravi prijatelji koji će pomoći u rješavanju problema, a ne poslije prati savjest nakon odlaska s određene zapovjedne ili odgovorne pozicije. Pročitao sam izjavu zapovjednika UN-a koji kaže kako je poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći, ali da se dogodilo nešto loše. To je čista demagogija i ti ljudi moraju odgovarati za svoje propuste kao supočinitelji. Rezultat današnjeg stanja su i njihovi propusti o kojima se ne priča. Tezu o destabilizaciji BiH od tih država ne bih isključio, ali pitam tko iskreno radi na stabiliziranju stanja i uspostavi normalne države. Treba nam ozbiljnija potpora koja je do sada izostala, bez koje ćemo teško generirati napredak. Prije svih mislim na EU i SAD.
Visoki ste dužnosnik HDZ-a, kako komentirate podizanje političkih napetosti i prijedloge bošnjačkih stranaka za ukidanje Doma naroda?
- Prijedlozi koji su u duhu zadržavanja dominacije jednog naroda nad drugim nisu dobri. Rješenje koje trenutačno imamo u Vijeću naroda RS-a je loše i to ne treba kopirati, nego učiniti napore da se i to promijeni. Promjene se moraju dogoditi u smjeru ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba, a ne u smjeru dodatne majorizacije.
Čelnici SDP-a u Tuzli nedavno su demantirali HDZ da u vlasti i tijelima Gradske uprave nisu dovoljno zastupljeni Hrvati. Kako to komentirate?
- Tuzla je očigledan primjer netolerancije i nepoštivanja različitosti. Nažalost, to moram istaknuti. Tuzla je moj grad u kojem sam rođen i živim, ali u posljednje vrijeme sam čuo toliko gluposti, laži i neistina od onih koji kroje političke prilike u tom gradu. Na primjeru Tuzle pao je građanski koncept BiH i kroz ovaj primjer je pokazano kako oni vide građansku jednakopravnost. Grad Tuzla nema valjanog i usklađenoga Statuta grada, u Tuzli još uvijek nisu provedeni rezultati lokalnih izbora na razini mjesnih zajednica samo zato jer SDP želi zadržati dominaciju. U Tuzli su u pravu uvijek oni koji su u većini i za njih ne postoje ni statut, ni zakon, ni međunarodne konvencije i ljudska prava. Tuzli su potrebne promjene koje trebaju omogućiti bolju budućnost svima. Tuzla je postala talac jedne politike koja se vrti u krug od rata pa do danas. Čelnici SDP-a su iznijeli niz neistina i laži. Trenutačno nemamo izbora, nastavit ćemo ih moliti da rade po zakonima i Ustavu. Evo, još jednom ih pozivam i molim da to učine.
Predstoje izbori ove godine. Hoće li Hrvati nastupiti zajedno u Tuzlanskoj županiji?
- Učinit ćemo sve kako bismo što veći broj Hrvata okupili oko HNS-a jer samo kroz zajedništvo možemo napraviti rezultat koji će jamčiti punu konstitutivnost i zastupljenost Hrvata na području Tuzlanske županije. Hrvati ovog prostora su dio hrvatske priče u BiH i to će tako ostati i poslije ovih izbora. Trenutačno u skupštinskim klupama nema ni jednog Hrvata i to se itekako osjetilo kroz djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti jer su interesi hrvatske zajednice stavljeni na marginu. Zato će i na predstojećim izborima biti važno zajedništvo kako bi se trenutačno stanje promijenilo na tom prostoru.
Dnevnik.ba