I nakon parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji nije jasno hoće li to biti "tvrdi" ili "meki", ali London jasno daje do znanja da će Brexita biti. A ako londonski poslovni City ne bude više u Europskoj uniji, onda se i za njemačku - i europsku financijsku metropolu Frankfurt, jer je tamo i Europska središnja banka, ukazuju velike mogućnosti.
Odluke trebaju pasti na tri važna pitanja: prvo i najvažnija je, gdje će se odvijati takozvani euro-clearing. Drugo je pitanje budućeg sjedišta europske agencije za nadzor banaka EBA, a treće je pitanje koje se postavlja u sjedištima čitavog niza banaka koje su do sad svoje poslovanje u Europi pokrivale iz Londona, hoće li i one prebaciti svoje europske središnjice u Frankfurt.
"Euroclearing je središnje pitanje", kaže Hubertus Väth koji je direktor interesne zajednice Frankfurt Main Finance, koja lobira za ovu njemačku metropolu. U novčarskom svijetu je dobro poznato što je to clearing, ali "normalnim" ljudima možda ipak treba objasniti kako to nema veze sa čistačicama i održavanjem zgrada.
Važna (i unosna) uloga "čistača" transakcija
Možda malo nategnuto, to bi se moglo objasniti ulogom javnog bilježnika kada kupujete ili prodajete nekretninu ili auto. Usporedba nije najbolja jer je bilježnički spis u takvim slučajevima i zakonski obavezan - uloga agencije za clearing je mnogo složenija. Ali kod odvijanja posla, sličnosti su veće: i bilježnik nadzire i prodavača - da će predati vlasništvo, ali i kupca - da će platiti dogovorenu cijenu. Njega se može ovlastiti da prati čitav postupak i da intervenira ako jedna strana u transakciji pokuša nešto što nije dogovoreno.
U Londonu je čitavo mnoštvo predstavništava, ali i institucija koje traže novo sjedište.
To znači i da ima (državne) ovlasti da tjera bilo kupca, bilo prodavača "u red". No kakav bi to bilježnik trebao biti koji bi imao ovlasti ne samo na nacionalnoj, nego na europskoj razini? Povrh toga, u financijskom svijetu u zoni eura se ne trguje tek polovnim Golfom ili kućicom u Valpovu, nego se odvijaju poslovi u vrijednosti od oko pola bilijuna (500.000.000.000) eura - na dan! Banke trebaju takve papire od ovlaštenih institucija kako bi se zaštitile od mogućih oscilacije mjenjačkih tečajeva ili kamatnih stopa. Ali i izvoznici trebaju njihove derivate kao osiguranje protiv promjena na financijskim tržištima.
Otprilike takvi "bilježnici" su agencije ovlaštene za euroclearing i u Londonu je zasad nadzorno tijelo koje pak nadzire upravo te nadzornike milijardi koje teku Europom. Bilo je sporno, može li London uopće biti sjedište tog tijela obzirom da nije i sam u zoni eura. Na koncu je i Europski sud morao odlučiti da on mora biti u Europskoj uniji, ali ne nužno i u nekoj zemlji s eurom. Jer tu se postavlja i ključno pitanje prisile: ako se vratimo našem bilježniku, što na primjer ako prodavač ne želi prenijeti vlasništvo? Tu mora postojati mogućnost neposredne intervencije kakva je moguća samo unutar Europske unije.
Čak i da London nakon Brexita prihvati sve europske propise i nadležnost Europskog suda - zapravo je besmisleno da netko izvan EU-a nadzire poslovanje Europljana.
Samo Europljani moraju nadzirati Europljane
Osobito u nedavnoj financijskoj krizi je postalo jasno da je takvo tijelo za nadzor financijskih transfera neophodno i da se tamo već unaprijed mogu otkriti moguće opasnosti i rizici. To ima upravo središnju važnost za stabilnost čitavog novčarskog poslovanja, objašnjava Väth.
Makar to nije uvijek slučaj, važnost ovakvog nadzornog tijela uviđa i politika. Tako i Michael Meister, parlamentarni državni tajnik u njemačkom ministarstvu financija smatra kako uopće nije sporno da clearing mora preseliti iz Londona. Jer čak i da Britanci potpuno pristanu na nadležnost europskog pravosuđa i Europskog suda, tijelo koje će nadzirati moguće rizike koji bi mogli nastati u Uniji ne može biti smješteno negdje izvan EU-a.
Naravno, ako poznajete pristojbe koje ubiru bilježnici već kod kupoprodaje vašeg starog automobila, može vam biti jasno i koje su to pristojbe koje su banke i koncerni spremni platiti da bi mogli mirno spavati. Zato vlada i žestoka bitka gdje će biti smješteno to tijelo. Europska unija je prošlog tjedna predstavila prispjele prijedloge i po njima će Europska komisija dobiti ovlasti da povuče dio ovog posla teškog "debele" milijarde iz Londona. Britanski uredi koji su do sada vršili te poslove na razini EU-a će izgubiti svoju licencu najkasnije 2019. - ako nije drugačije dogovoreno u nekom izuzetnom slučaju.
Frankfurt - ili neki drugi grad u EU-u - nije i ne može preko noći postati "drugi London" i zato je i potpredsjedniku Europske komisije Valdisu Dombrovskisu jasno da, obzirom na "otpadanje jednog od najvećih financijskih središta EU-a moramo nešto prilagoditi naša pravila". Utoliko je EK ipak odustao od planova od kojeg se strahovalo u Londonu: da će preko noći sve te agencije biti povučene iz Velike Britanije.
Frankfurt tu svakako ima i stručnosti i iskustva da preuzme ključne dijelove euroclearinga.
Čak i čisti lopovi ponekad trebaju poštenjačine
EK zato barem tu teži "mekom" prijelazu i obvezi "ograničenog broja" institucija za clearing da djeluju iz EU-a. Svima je jasno kako su te institucije od goleme važnosti za stabilnost čitavog financijskog poslovanja i kako je potrebno mnogo opreza u njihovom preseljenju. Ali definitivno je i jasno kako u trenutku kada Velika Britanija više ne bude članica EU-a treba već postojati drugi i jednako dobar sustav nadzora kao što je ovaj.
Lobistička udruga Frankfurt Main Finance iza koje stoje i njemačka pokrajina Hessen, grad Frankfurt, Njemačka burza, čitav niz banaka, ali i znanstvene institucije i stručnjaci, smatra kako ovaj njemački grad ima dobre šanse da baš on postane sjedište euro-clearinga, smatra Väth. U tome bi moglo biti i istine. Jer bez obzira koliko i u zoni eura ima i zemalja koje nisu sklone da im Nijemci "pametuju" o štednji i financijskoj disciplini, čak i "najkreativniji"u financijskom poslovanju ne bi imali ništa protiv da im baš Nijemci oštrom olovčicom i po svim propisima nadziru razvoj poslova, bez obzira koliko vratolomni oni bili.
Povrh toga, jedna od tih agencija - Eurex Clearing - već je u Frankfurtu, dakle tu se ima i iskustva jer im je već dodijeljena ta ovlast. Što bi to značilo, Väth jedva da mora dugo objašnjavati: na tisuće odlično plaćenih radnih mjesta koja bi došla u ovu njemačku financijsku metropolu na Majni.
Kod pitanja europske Agencije za nadzor banaka zapravo isti argumenti govore i za i protiv Frankfurta.
Mnogo kandidata za Agenciju za nadzor banaka
Frankfurt isto tako vjeruje kako ima dobre šanse ugostiti i europsku agenciju za nadzor poslovanja banaka - EBA. Te ambicije Njemačke je potvrdila i kancelarka Merkel na sastanku njemačkih zadružnih banaka. Argument Frankfurta jest i da je u tom gradu sjedište Europske središnje banke koja se već zapravo brine za stabilnost banaka EU-a.
S druge strane, druge europske metropole koje također žele ugostiti ovu agenciju sa 189 službenika, upravo to navode i kao nedostatak Frakfurta: EBA provjerava "pravila igre", ESB je tu za neposrednu kontrolu solventnosti. Utoliko bi možda bilo i bolje da ta dva nadzorna tijela europskih banaka nisu na istom geografskom mjestu. Tu se onda javlja i Pariz gdje je već i europska agencija za nadzor poslovanja burzi (European Securities and Markets Authority - ESMA), a alternativa mogu biti na primjer i Amsterdam ili Luksemburg.
I na koncu, tu je pitanje europskog sjedišta čitavog niza poslovnih banaka koje su do sada svoje poslove u EU-u obavljali iz Londona. Zapravo tu nije riječ samo o velikim i značajnim bankama s druge strane Atlantika, Dalekog ili Bliskog istoka. Jer obzirom na Brexit i same velike britanske banke će trebati svoje urede u Europskoj uniji kako bi preko njih dobile takozvanu "EU putovnicu" koja im omogućuje nesmetano poslovanje unutar EU-a.
Frankfurt ima svoju četvrt banaka i ima mnogo ugodnih kutaka za razbibrigu. Ali treba biti iskren: Frankfurt nije London, a londonski život je teško naći i u nekom drugom gradu Europe...
Kamo iz Londona?
Naravno da tu prije svega grad poput Dublina ima golemih planova: pogotovo za Amerikance, tamo imaju (gotovo) isti jezik, geografski su blizu, a tamo je i velika zračna luka. No iz Londona će vremenom vjerojatno preseliti i poslovna predstavništva čitavog niza tvrtki i koncerna, a Dublin zapravo nije previše velik grad da bi ih sve ugostio na način kakav si možda zamišljaju.
Popis europskih gradova koji bi zato htjeli ugostiti strane banke je vrlo dug, ali tu Frankfurt doista ima odlične argumente: ne tek veliku, nego golemu zračnu luku iz koje je lako doći gotovo do svakog kutka našeg planeta, tamo je već i ESB i najveće njemačke banke, a "od investicijskih bankara su čuli da njemačke financijske službe rade dobar posao", kaže nam Gerhard Wiesheu iz frankfurtske banke Metzler što govore njegove bankarske kolege iz svijeta.
U svakom slučaju je već jasno kako će američke banke JP Morgan i Goldman Sachs proširiti svoje urede koje već imaju u Frankfurtu. U taj grad stiže i Silicon Valley Bank, baš kao i ruska banka VTB. Dolazi i korejska banka Woori koja još nije poslovala u Europi. U metropolu na Majni dolazi i britanska banka Standard Chartered, a barem još jedna će o lokaciji odlučiti u najskorije vrijeme. Još razmišljaju i dvije japanske banke...
Frankfurt zato već u sljedećih pet godina planira gradnju 20 novih nebodera jer je uvjeren da će hitno trebati mnoštvo novog uredskog prostora. Dorađuju se urbanistički planovi jer će trebati i novih, atraktivnih stambenih prostora za ne baš siromašnu publiku. Frankfurt ima lijepih galerija, operu i koncertnu dvoranu, pun je zelenila i okružen je dražesnom prirodom.
Ali definitivno nije London koji ima sve to i povrh toga će baš svatko pronaći nešto po svom ukusu jer je i više nego deset puta veći od Frankfurta. Tu ni Brexit neće tako lako ništa promijeniti... piše DW.
Dnevnik.ba