Prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru poslala SDA bavi se izborom delegata u federalni Dom naroda i izbornim pravilima za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.
Tako SDA, govoreći o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, predlaže sljedeće: "Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu".
Ovo je izravno u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, koja je potvrdila važnost načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Domu naroda, a samu konstitutivnost naroda potvrdila kao natkrovljujuće načelo Ustavu BiH. Dovoljno je pogledati obrazloženje odluke Ustavnog suda da se jasno zaključi da je ovakav prijedlog SDA u suprotnosti s Ustavom BiH. Dakle, Ustav FBiH je predvidio mogućnost po kojoj jedan pripadnik konstitutivnog naroda treba biti izabran u Dom naroda FBiH, iako i ne mora biti legetimni predstavnik konstitivnihi naroda. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci po apelaciji Bože Ljubića, ocjenjujući odredbe Izbornog zakona BiH, nedvojbeno iznio ocjenu o takvoj mogućnosti.
Naime, Ustavni sud BiH je uočio kako nije u skladu s Ustavom BiH da, primjerice Bošnjaci u Bosanskopodrinjskom kantonu izaberu jednog Hrvata u tamošnju Skupštinu, a onda ga njegove kolege zastupnici iz te Skupštne, opet Bošnjaci, pošalju u Dom naroda FBiH gdje bi on trebao zastupati interese Hrvata.
Poništene odredbe Izbornoga zakona davale su mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona na neposrednim izborima, a da je nakon toga ne biraju pripadnici tog konstitutivnog naroda u Dom naroda.
U dijelu koji, pak, govori o Mostaru SDA kaže:
"Izborne jedinice u smislu stava (1) ovog člana su Centralna zona i šest gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama, a čije granice su utvrđene mapom priloženom u Privremenom statutu objavljenom u Gradskom službenom glasniku Grada Mostara, broj 1196 od 20. veljače 1996. godine. Izborna jedinica 1 sastoji se od gradskog područja Mostar-Sjever. Izborna jedinica 2 sastoji se od gradskog područja Mostar-Stari grad. Izborna jedinica 3 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jugoistok. Izborna jedinica 4 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jug. Izborna jedinica 5 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jugozapad. Izborna jedinica 6 sastoji se od gradskog područja Mostar-Zapad. Izborna jedinica 7 sastoji se od Centralne zone."
Ovo je u suprotnosti s Ustavom FBiH, poglavlje Grad Mostar. Gradska područja jesu izborne jedinice, no središnja gradska zona nikad nije bila gradsko područje, tako da prema Ustavu FBiH ali i prema Statutu Grada Mostara ona ne može biti izborna jedinica. Osim toga, broj upisanih birača u Središnjoj gradskoj zoni je daleko ispod kriterija po kojem bi se mogao izabrati jedan vijećnik, što bi bilo u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH U-9/09.
Također, SDA traži uvođenje funkcije dogradonačelnika u Mostaru, što uopće nije bio predmet presude Ustavnoga suda o izbornim pravilima za Mostar.
SDA kaže i kako do potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (povratak raseljenih), raspodjela mjesta po konstitutivnom narodu se treba vršiti na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine.
Ovdje SDA želi nametnuti trajnu primjenu popisa iz 1991. na jedan od domova Federalnog Parlamenta što je suprotno Ustavu FBiH koji jasno određuje da se popis 1991. primjenjuje na sastav federalne, kantonalnih i općinskih vlada, sudova i drugih javnih organa vlasti
Dakle, nema govora da se mjesta u zakonodavnom tijelu raspoređuju po popisu 1991. nakon što je održan novi popis.
Iz navedenog je jasno kako je cilj SDA ili zacementirati postojeće stanje u FBiH u kojem Bošnjaci imaju dominaciju nad Hrvatima, ili da se Izborni zakon BiH uopće ne mijenja, pa da onda na silu nekako uspostave vlast nakon izbora sljedeće po principu kako je to učinjeno 2011.godine – uz obilatu pomoć visokog predstavnika. No, u tom bi slučaju visoki predstavnik potpuno obesmislio Ustav BiH, što bi novi korak ka urušavanju BiH.
Dnevnik.ba